Film: “Kako sam sistemtski unisten od idiota”, Slobodan Sijan 1983. godina

Sinopsis: Kako je hladnokrvni David pobijedio tople savjete  dzinovskog MMF-a

Scena prva: Stari zavjet, Prva knjiga Samuilova, Glava 17

“Filisteji su ponovo došli boriti se protiv Izraela. Filistejski div Golijat, izašao je i rugao se Izraelcima. To je radio svakog jutra već 40 dana. Vikao je: “Izaberite jednog čovjeka da se bori sa mnom. Ako me pobijedi i ubije, bit ćemo vaši robovi. Ali ako ja pobijedim i ubijem njega, vi ćete biti naši robovi. Odvažite se i izaberite nekog da se bori sa mnom.” Svi Izraelci su se plašili Golijata jer je bio vrlo velik. Bio je visok oko 3 metra i imao je drugog vojnika da mu nosi štit.

Jedan Izraelac, David, se ipak odvazio da mu se suprotstavi. David se spustio do rijeke, uzeo pet kamena (zasto bas pet - zato sto je Golijat imao bracu i sinove; ukupno njih cetvoro; dakle, David je cvrsto vjerovao u pobjedu nad Golijatom) i stavio ih u svoju torbu. Tada je uzeo svoju praćku i pošao u susret Goljatu. Kad ga je Golijat vidio, nije mogao povjerovati; mislio je kako će lako ubiti Davida.

Tada je David potrčao prema Golijatu. Uzeo je kamen iz torbe, stavio ga u svoju praćku i bacio svom svojom snagom. Kamen je lupio ravno u Golijatovu glavu i on je pao mrtav. Iz prve! Kad su Filisteji vidjeli kako je njihov junak pao, svi su se okrenuli i pobjegli. Izraelci su pošli za njima i dobili bitku.”

Scena druga: CNN, Bloomberg, Decembar 2013. godine

“Islandska vlada namjerava otpisati hipotekarne dugove svim građanima u iznosu od 1,25 milijardi dolara i osloboditi ih plaćanja poreza na tri godine, a sve to se radi kako bi se ubrzo oporavak ekonomske situacije nakon kolapsa iz 2008. godine. Vlada je najavila inostranim povjeriocima i kreditorima da ce morati snositi neke od otpisa troškova. 

Novac za ovakvu mjeru Vlada namjerava prikupiti povećanjem poreza na finansijske institucije, a među njima spadaju inostrane i tri islandske banke koje su od 2008. građanima oprostile oko dvije milijarde dolara dugova.

Plan za ublažavanje hipotekarnih dugova svakom domacinstvu na Islandu kroz otpis je bio kritikovan od strane Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) . Najava Vlade Islandada ce otpisati 150 milijardi kruna (1,25 milijardi dolara) dugova domacinstva je primljena sa skepsom od strane međunarodnih finansijskih institucija.

MMF vjeruje da Island ima “malo fiskalnog prostora za dodatna olaksanja zaduženosti domacinstava”. Rejting agencija Standard & Poor’s je snizio izglede za Islandski dugoročni kreditni rejting iz stabilnog u negativan.

Vlada na to konstatuje: “Trenutno, zaduženost stanovništva je ekvivalent za 108 posto BDP-a (bruto drustvenog proizvoda) , što je visoko ako se uzmu medjunarodni standardi. Zbog toga smo odlucili preduzeti ovu mjeru, kako bi olaksali normalan zivot stanovnistvu. Program će trajati četiri godine .”

The end.

Glavne uloge: 

Island kao David

MMF i Standard and Poors’ kao Golijat

Finansijska kriza kao okupacija Izraela od strane Filisteja

Otpis duga kao pracka i pet kamena

Case study “Montenegro airlines a.d. Podgorica: misterija gubitka od 69 miliona EUR”

“Zаr očekuješ dа letiš dok si bezbjedno smješten u gnijezdu svojih uvjerenjа? To nije letenje. To je mаhаnje krilimа!”

Juce su mediji u Crnoj Gori i regionu prenijeli vijest sa sjednice Odbora direktora crnogorske nacionalne kompanije Montenegro airlines, u kojoj se moglo procitati da je ukupan dug kompanije skoro 69 mil EUR. Konstatuje se da su najveći iznosi po osnovu duga sljedeci: 

1. obaveza plaćanja poreza i doprinosa u iznosu od 6,4 mil EUR;

2. dug prema Agenciji za kontrolu letjenja 9,5 mil EUR;

3. krediti prema bankama 12,75 mil EUR sa kamatama do otplate;

4. dug prema JP Aerodromi Crne Gore 12,76 mil EUR;

5. Neraspoređeni gubitak na dan 1. januar 2013. godine iznosi 24,37 mil EUR.

Ne zeleci da ulazimo u dosadasnje poslovanje nacionalne aviokompanije, niti da branimo dosadasnji menadzment, sa strucne strane smatramo da bi trebalo pojasniti sljedece:

1. Iz cjelokupnog teksta se moze zakljuciti da “prebijanje” duga sa Agencijom za kontrolu letjenja  i Aerodromima Crne Gore nije sprovedeno (a koje je prethodno odobreno od strane vecinskog vlasnika, Vlade Crne Gore), sto znaci da bi trebalo umanjiti dugovanja za 9,5 i 12,76 mil EUR, odnosno za ukupno 22,26 miliona EUR; 

2. Krediti prema bankama iznose 12,7 mil EUR i to sa kamatama do otplate, sto znaci da su unaprijed obracunate kamate koje nisu dospjele (dospijevaju u buducnosti) te samim tim iznos duga je uvecan za kamate koje ce se platiti u narednom periodu. Zamislite da se uzme kao gubitak gorivo koje se planira potrositi u narednom periodu? Ili neki drugi trosak? Zbog toga, od iznosa 12,7 mil EUR treba umanjiti iznose unaprijed obracunatih kamata;

3. Nerasporedjena gubitak od 24,7 mil EUR nije dug; to je akumulirani gubitak od pocetka poslovanja kompanije do danas. To se ne moze uzeti kao dug, jer bi po toj logici stvari nerasporedjeni dobitak trebalo definisati kao potrazivanje, sto nikako nije ispravno.

Dakle, prostim sabiranjem navedenih stavki dolazimo do iznosa od 46,96 mil EUR (nisu ukljucene kamate koje su unaprijed obracunate) koji se ne mogu posmatrati kao dug.

Ostale dvije stavke duga bi trebalo posmatrati ovako: 

1. Dug koji se odnosi na kredite, ukoliko su pravilno iskorisceni i uredno se vracaju, ne bi trebalo smatrati losom stavkom; napokon, danas gotovo svaka kompanija ima kreditno zaduzenje.

2. Dug za poreze i doprinose u iznosu od 6,4 mil EUR je nedopustiv; na ovo bi Poreska uprava trebala obratiti posebnu paznju. Mada,  ima jos kompanija u drzavnom vlasnistvu koje imaju neplacene obaveze za poreze i doprinose. Ovo je vazno napomenuti, jer je drzava u ovoj godini naplatila 100 miliona EUR vise poreza u odnosu na proslu godinu.

Ovim tekstom smo zeljeli da ukazemo kako se neadekvatno predstavljanje cinjenica iz oblasti finansija moze iskoristiti za, najblaze receno, stvaranje konfuzije i negativne percepcije kod citalaca. 

Jos jednom da naglasimo, nismo “advokati” dosadasnje uprave nacionalne aviokompanije, samo ukazujemo na pravilnu interpretaciju cinjenica iz finansijskih izvjestaja. Takodje, ne zelimo da se bavimo pricom da li su sredstva utrosena namjenski ili ne.

Naravno, otvoreni smo za diskusiju na ovu temu. 

500

1. Broj 500 simbolizuje beskonačnost za Irce; 
2. Mitska ptica Feniks ozivljava svakih 500 godina;
3. Pred rodjenje Bude, prema legendi, 500 mladih bijelih slonova dolaze do oca Bude, dodirujuci njegove noge svojim surlama;
4. Broj 500 se pominje 27 puta u Bibliji;
5. Magazin Rolling stones ima listu sa 500 najboljih pjesama svih vremena;
6. Nasa Facebook stranica ima 500 lajkova!

Citajte, dijelite, kopirajte, pricajte, pominjite, lajkujte, pisite, komentarisite, kritikujte… Citajte nas i na www.upravljanjefinansijama.blogspot.com, gdje mozete lakse pretrazivati teme koje vas zanimaju.

Hvala svima koji nas prate; nastavljamo istom tempom i u narednom periodu!

Zlocin i kazna, Fjodor Mihailovic Dostojevski, 1866. godina - 1,71 milijarda eura kazne za banke

"Ne možete zamisliti kakva tuga i srdžba obuzimaju dušu kada veliku ideju, koju odavno poštujete kao svetinju, dohvate nevešti ljudi i izvuku je na ulicu pred glupake kakvi su i sami, i najedanput je nadjete na tržnici stareži, u prljavštini, naopako nameštenu, bez proporcija, bez harmonije - kao igračku kod nerazumnog deteta, i ne možete je više prepoznati... Ne!”

Juce je Evropska komisija kaznila je osam banaka iz EU i SAD sa ukupno 1,71 milijardom eura zbog tajnog dogovaranja kako bi profitirale od namjestanja referentnih kamatnih stopa. To su banke: Barclays, Deutche Bank, Royal Bank of Scotland, Societe Generale, Credit Agricole, HSBC, JP Morgan, UBS (Union bank of Switzerland), Citigroup i RP Martin. Dvije od navedenih banaka, Barclays i UBS, izuzete su od finansijskih kazni zato što su otrkile postojanje kartela i pomagale u istrazi!

Navedene banke su kaznjenje samo za poslovne aranzmane koje su obavljale u Evropi. To znaci da nisu kaznjenje za sve poslovne koje su obavljali na svijetu! Dakle, kazna bi bila mnogo veca da je pregledano poslovanje na cijelom svijetu.

Inace, vrijednost poslova za koje su namjestane kamatne stope iznosila je tricavih 400 triliona dolara (400 hiljada milijardi dolara).

Sta znace rijeci STRIBOR, EURIBOR, LIBOR?

Da ne bude zabune - STRIBOR je musko ime karakteristicno za ove prostore. EURIBOR i LIBOR su takodje karakteristicni za ove prostore, ali zbog drugog - kredita koji su ugovoreni sa promjenjivom kamatnom stopom.

Krediti mogu biti ugovoreni po fiksnoj ili promjenljivoj kamatnoj stopi. Krediti sa fiksnom kamatnom stopom su oni krediti kod kojih je kamatna stopa odredjena onda kada je i potpisan ugovor o kreditiranju, zbog cega se rate prilikom otplate ne mijenjaju. Krediti sa promjenljvom kamatnom stopom su krediti kod kojih kamatna stopa zavisi od promjene odredjenih faktora, kao sto su referentne kamatne stope (EURIBOR, LIBOR), stopa inflacije i slicno. Kao sto je i receno, kod ovih kredita, visina kamatne stope se moze mijenjati, sto utice i na iznos koji se treba platiti. 

A sad malo teorije

EURIBOR (EUR Inter Bank Offered Rate) predstavlja prosjecnu kamatnu stopu po kojoj banke iz eurozone pozajmljuju jedna drugoj eure. EURIBOR je referentna kamatna stopa na pozajmice u eurima medju bankama unutar Euro zone. Visina kamatne stope se moze uskladjivati u odnosu na tromjesecni, sestomjesecni i godisnji EURIBOR; Utvrdjuje se svakog radnog dana u Briselu. Racuna se na bazi 360 dana od strane Bankarske Federacije Evropske Zajednice, a objavljuje svakog dana u 11 sati prije podne.

LIBOR (London Inter Bank Offered Rate) predstavlja prosjecnu kamatnu stopu na medjubankarskom trzistu u Londonu po kojoj banke jedna drugoj nude novac. LIBOR je referentna kamatna stopa za medjunarodne banke i sluzi kao osnova pri odobravanju kredita. Odredjuju je pet glavnih londonskih banaka svakog radnog dana u 11 prije podne.

Ukupna kamata kod kredita sa promjenjivom kamatnom stopom odredjuje se kao zbir varijabilne referentne stope (EURIBOR ili LIBOR) i fiksne marze cija visina zavisi od procijenjene kreditne sposobnosti zajmoprimaoca, rocnosti zajma i troskova administriranja kreditom. Takve promjenljive kamatne stope osiguravaju bankama fiksnu profitnu stopu, a preko varijabilnog dijela (EURIBOR, LIBOR) na duznika se prenosi rizik osnovne cijene kapitala.

Vazno je da znate sljedece:

1. Referentne kamatne stope se mogu drasticno promijeniti o vremenu trajanja kredita i klijenti se moraju informisati o predvidjanjima za buduce kretanje ovih kamatnih stopa.

2. Banka mora pravovremeno informisati klijenta o novim kamatnim stopama usljed promene referentne kamatne stope i zajmoprimalac treba primiti na znanje nastale promjene.

Da li Vi imate kredit sa ugovorenom fiksnom ili varijabilnom stopom?

Kroki analiza crnogorskog budzeta za 2014. godinu, “Always look on the bright side of life”, Life of Brian, Monty Python

Vlada Crne Gore je usvojila predlog Zakona o budzetu za 2014. godinu. Najvaznije stavke su sljedece:
1. Prihodi su planirani na 1,26 milijardi EUR,
2. Izdaci su planirani na 1,33 miljardi EUR,
3. Nedostajuca sredstva iznose 241 mil EUR i ona ce se finansirati mahom iz pozajmica u iznosu od 228 mil EUR.

200 strana Zakona o budzetu moze stati u jednu recenicu: Naredne godine nastavlja se trend dodatnog zaduzivanja kako bi se “ispeglao” manjak u drzavnoj kasi.

Koliko cemo kamate platiti za postojeca zaduzenja? Za 2014. godinu, predvidjeno je da se plati iznos od 75,5 miliona EUR kamata, u cemu najveci dio iznose kamate prema inostranim povjeriocima i to u iznosu od 66 miliona EUR.

Da bi naglasili koliko je ta cifra velika, moramo je staviti u odnos sa ukupnim prihodima, poreskim prihodima i BDP-om. (bruto drustvenim proizvodom):
1. kamata / prihodi budzeta = 6,06 %
2. kamata / prihodi od poreza = 10,05 %
3. kamata / BDP = 2,02 %

U ovom trenutku, placanje kamata se moze uredno servisirati, zbog toga sto glavnica po osnovu koje se placaju kamate jos nije dosla na naplatu. Glavnica dolazi na naplatu 2015. godine i to u iznosu od 244 miliona EUR, dok 2016. godine na naplatu dolazi 224 miliona EUR. Kamata za 2015-tu iznosi 43,3 miliona EUR, a za 2016-tu 24,4 miliona EUR.

Ne zaboravite da se naredne, 2014. godine, zaduzujemo dodatnih 228 miliona EUR!

Odakle Crnoj Gori sredstva da izmiri ove obaveze (2015. godine oko 500 miliona EUR)?! Gotovo sigurno mozemo reci da ce Vlada morati restrukturirati dugove koji dospijevaju u 2015. i 2016. godini, jer nema teorijske mogucnosti da se iz redovnog punjenja budzeta vrati i najmanji dio glavnice koji dospijeva!

Sta bi se desilo ako banke ne budu spremne da restrukturiraju navedene dugove? Slijedi nagradno pitanje: Ko u stvari vlada Crnom Gorom?

A o planiranoj izgradnji autoputa (dodatno kreditno zaduzenje od 800 miliona EUR) nekom drugom prilikom…

Sta je kreditni rejting drzave?

Sta je kreditni rejting drzave? 

Prije nekoliko dana, americka rejting agencija Standard and Poors je Crnoj Gori dala kreditni rejting BB-, dok su izgledi za naredni period izmijenjeni iz stabilnih u negativne.

Dok citate ovu vijest, vrlo je vjerovatno sljedece:

1. nikad niste culi za rejting agenciju Standard and Poors,

2. ne znate sto je kreditni rejting drzave,

3. pojma nemate sto znaci rejting BB- i to jos sa negativnim izgledima,

4. ne zanima vas sto to znaci za vas kao obicnog gradjanina.

Da bi pravilnije razumjeli definicije pomenute na pocetku teksta, pokusacemo da vam damo odgovore na ova pitanja koje cete u stvari razumijeti, a mozda cak i koristiti.

Standard and Poors - ko su, sto rade?

Prije 180 godina, zapocela je snazna industrijalizacija Sjedinjenih Americkih Drzava koja je bila finansirana kroz javno i privatno partnerstvo. Jedan od limitirajucih faktora je bila objektivna analiza podatka koje su kompanije imale. Tu je svoju sansu nasao Henry Varnum Poor, koji je 1868. godine objavio Prirucnik o zeljeznicama u SAD. Prirucnik je imao 442 strane i kostao je 5 dolara. U njemu su se nalazile sve vazne informacije o stanju zeljeznica u SAD-u koje bi bile zanimljive investitorima. Prirucnik je doradjivan svake godine sa svjezim informacijama, kako bi investitori imali inovirane podatke o svojim ulaganjima.

1906. godine Luther Lee Blake registruje Standard Statistic Bureau, koja je predstavljao centralizovani izvor informacija za investitore na Wall Street-u.

Nakon turbuletnih godina berzanskog kraha 30-tih godina proslog vijeka, 1941. godine se ove dvije kompanije ujedinjuju u Standard and Poor’s. Ostalo je istorija.

Danas, oni su jedna od tri najjace kreditne agencije u svijetu. Pored njih, posluju Fitch i Moody’s kreditne agencije, koje dominiraju svjetskim trzistem. 

Sto je kreditni rejting drzave

Prema definicija Standard and Poor’s, kreditni rejting predstavlja spremnost i sposobnost Vlade da isplati svoj dug na vrijeme i u potpunosti. Prilikom definisanja kreditnog rejtinga, analiza se fokusira na ucinak koju je  Vlada imala nad prethodnim ekonomskim i politickim ciklusima, kao i na faktore koji ukazuju vecu ili manju fiskalnu i monetarnu fleksibilnost, u odnosu na kurs buducih ekonomskih ciklusa.

Pet faktora koji cine temelj analize kreditnog rejtinga drzave su sledeci:

1. Institucionalna efikasnost i politicki rizici,

2. Ekonomska struktura i izgledi rasta,

3. Spoljna likvidnost i medjunarodna investiciona pozicija,

4. Fiskalni ucinak i fleksibilnost, 

5. Monetarna fleksibilnost.

Svaki od pet faktora se ocjenjuju, koristeci skalu od “1” (najjaci) do ‘6’ (najslabiji) bodova. Niz kvanititativnih faktora i kvalitativnih kriterijuma cini bazu za dodjeljivanje bodova. Zatim se kriterijumi oslanjaju na kombinaciju vec pomenutih bodova, u cilju formiranja politickog i ekonomskog profila drzave (prosjek politickog i ekonomskog rezultata), kao i na profil fleksibilnosti i ucinka drzave (prosjek inostranog, fiskalnog i monetarnog rezultata).  

Sto znaci rejting BB- sa negativnim izgledom 

Kada Standard and Poors nekoj drzavi odredi kreditni rejting BB- (kao sto je slucaj sa Crnom Gorom), to znaci da je drzava ocijenjena kao najbolja medju losim ocjenama; dodijeljna je takozvana spekulativna ili neinvesticiona ocjena. To znaci da je rizik investicije veci i da su troskovi zaduzivanja veci zbog rizika investicije. Drzava se suočava sa velikim nesigurnostima i stalne izloženosti negativnim poslovnim, finansijskim ili ekonomskim uslovima, što bi moglo dovesti nemogucnosti drzave u ispunjavaju finansijskih obaveza.

Dodajte tome da je izgled za naredni period negativan i dobicete otezavajuce faktore za nastavak ekonomskih reformi. Cekaju nas skuplja zaduzenja drzave, najavljenja otpustanja radnika iz javnog sektora, jaca kontrola naplate poreza, naknada i carina, manje investicija koje su podrzane od strane drzave.

Za obicnog gradjanina, poruka je veoma jasna: cekaju vas godine dodatnog stezanja kaisa. 

Savjet: Spremite se za naredne godine vec danas; pocnite da razmisljate dugorocno o potrosackim navikama.

Forward thinking - Ukrupnjavanje na crnogorskom bankarskom trzistu

Obzirom na cinjenicu da na crnogorskom trzistu posluje 11 banaka (ocekuje se otvaranje i dvanaeste banke, turske Ziraat banke), shodno standardima koje vaze u bankarskoj industriji, smatramo da ce u naredne dvije do tri godine doci do ukrupnjavanja na nasem bankarskom trzistu, pod uticajem jacanja konkurentnosti i slicnih trendova koji dolaze iz inostrantsva. 

Ako analiziramo situaciju u okruzenju, jasno je da je crnogorsko trziste suvise malo za ovoliki broj banaka.

U narednoj tabeli su uporedni podaci o broju banaka po broju stanovnika:

	Broj banaka	Broj stanovnika	Prosjek
Crna Gora	11	600.000	54.545
Hrvatska	30	4.200.000	140.000
Slovenija	18	2.058.000	114.333
Bosna i Hercegovina	29	4.500.000	155.172
Makedonija	16	2.022.000	126.375
Srbija	31	7.200.000	232.258
Ukupno	135	20.580.000	152.444

Iz navedene tabele, lako se moze zakljuciti da je broj banaka u Crnoj Gori prevelik. U regionu jedna banka dolazi na 150.000 ljudi. Ovo znaci da u Crnoj Gori treba da posluju najvise 4 banke. 

Koje su banke koje se mogu spojiti, a koje se mogu prodati?

1. Atlas banka, Hipotekarna i Invest banka Montenegro: ove tri banke imaju zajednickog vlasnika koji moze donijeti odluku o ukrupnjavanju banaka zbog efikasnijeg poslovanja i veceg profita;
2. Erste banka pregovara sa Hipo alpe adria bankom oko kupovine odredjenih podruznica Hipo banke u regionu;
3. First financial banka ce se morati prodati zvog problema koje imaju u operativnom poslovanju;
4. Prva banka bi mogla da nadje strateskog partnera koji bi imao znacajnu podrsku italijanskog investitora u ovoj banci - Elektroprivreda Crne Gore;
5. Komercijalna banka a.d. Budva je u vlasnistvu srpske drzavne Komercijlane banke, koja ceka kupca u narednom periodu, a za koju su zainteresovane ozbiljne finansijke institucije iz EU (kao najobiljniji kandidat za novog vlasnika ove banke se pominje bankarski dzin Deutche banka).

Sta ovo znaci za klijente banke? Smatramo da klijentima banke moze biti samo bolje; jeftiniji izvori sredstava, bolja strukturiranost kredita, mogucnost dobijanja vecih iznosa kredita, snaznija komunikacija sa klijentima, kao i mnogo veca efikasnost u poslovanju ce se pozitivno odraziti na nize troskove i dugorocno gradjenje kvalitetnih odnosa izmedju banke i klijenta.

Ono sto se sa sigurnoscu moze reci da ce doci do znacajnog viska radne snage u bankarskoj industriji, koja trenutno ima sigurne poslove i visoke plate u odnosu na crnogorski prosjek. Kada se ukrupnjavanje dogodi, znacajan broj ljudi iz bankarskog sektora ce se suociti sa gubitkom radnih mjesta, imajuci u vidu cinjenicu da isti klijenti imaju kredite u nekoliko banaka, zbog cega ce se dogoditi “preklapanje” poslova. 

Zasto neki ljudi trose vise a neki manje? "Trosim vise nego sto zaradim, idem da zajmim pare, zajmi i ti", Tropski bar, V. Georgiev & Niggor

Da li ste se ikada zapitali zasto upravljate novcem na nacin na koji to radite? Mozda ste tip stedise i osjecate zadovoljstvo svaki put kada pogledate priliv novca na svom racunu i nezadovoljstvo kada treba da kupite nesto. A mozda ste zavisni od kupovine, tako da impulsivno kupujete i ne obracate mnogo maznje na to kako cete prezivjeti u buducnosti. 

Mnogi ljudi vjeruju da su navike o rukovanju novcem stekli od roditelja; ipak, istrazivanja dokazuju da su nase navike nastale ne samo na osnovu lekcija o upravljanju novcem koje smo naucili kao djeca. Postoje potrosaci i stedise u istim porodicama, djeca koja su odrasla u siromastvu a ipak dostigla veliko bogatstvo i nasljednici koji su potrosili porodicno bogatstvo.

Ako to nije u nacinu na koji ste odrasli, sta onda oblikuje nacin na koji gledate na novac? Strucnjaci otkrivaju da hemija mozga igra ogromnu ulogu u vasim finansijskim navikama.

U studiji koju su sproveli renomirani americki psiholozi, mozgovi ucesnika su skenirani dok su se pretvarali da donose odluke o kupovini. Istrazivaci su istrazivali aktivnost u podrucju mozga koji se zove insula. Kada je u pitanju novac, stimulacija insule moze da zaustavi vasu potrosnju. Ako ste tip osobe koja stedi, sam cin stednje donosi vam intenzivno zadoljstvo. Uspjeh dobre nagodbe cini da se svako osjeca dobro, ali ososbe koje stede osjecaju jos vece zadovoljstvo, jer je to olaksanje od nelagodnosti potrebe da potrose novac!

Naucnici koriste ovu analogiju: Ako idete napolje da jedete u restoranu koji naplacuje 70$ za jelo i dobijete obrok za samo 7$, obrok ce vam biti ukusniji. Medjutim, ako ste jeli u tom istom restoranu ne znajuci cenu, ne biste uzivali u istoj mjeri. Samo saznanje da su ustedjeli daje osobama koje stede ogromno zadovoljstvo.

Istrazivaci su zakljucili da ljudi koji imaju vise aktivnosti insule u mozgu imaju vece sanse da ce biti stedise, dok oni sa manjom aktivnosti insule imaju tendenciju da vise trose. Prepoznavanje koji ste tip vam moze pomoci da dostignete zdraviji zivotni balans u oblasti licnih finansija.

U penziju sa 75? “To be or not to be”, W. Shakespeare

Vjerovatno najosjetljivije pitanje u svakoj drzavi, samim tim i u Crnoj Gori, je pitanje reforme penzijskog osiguranja. Nasi stariji sugradjani koji su naporno radili za vrijeme svog zivotnog i radnog vijeka, polazu pravo na penziju kada se ispune zakonski uslovi za to. Najcesci razlog odlaska u penziju je ispunenje uslova o navrsenih 65 godina starosti. Ovaj uslov ce biti predmet analize koju cemo predstaviti u narednom tekstu

Malo istorije za pravilno razumijevanje buducnosti 

U ranim 1880-im, Pruski kancelar Otto von Bismarck (Njemačka) imao je veliki problem. Nemiri indukovani duhom marksizma su poceli da se sire u Evropi, dok su istovremeno neki od njegovih sunarodnika pozivali na socijalističke reforme. Da bi odgovorio na rastuce nezadovoljstvo u narodu, 1881. godine je najavio ideju socijalnog osiguranja o kojem ce Vlada doprinijeti penzijama starijih Njemaca koji ne rade, koja je ozvanicena 1889. godine kroz Princip medjugeneracijske solidarnosti, nama poznatu kao - penzija.

Broj godina koji je definisan kao donja granica da bi gradjanin mogao da koristi sredstva (prima penziju) je u pocetku bio 70. Tek 1916. godine je broj godina spusten na 65, koji vazi i dan danas. Zasto bas 65? U tom vremenu, to je bilo ocekivani zivotni vijek u Njemackoj! Pored ovoga, jos jedan vazan element sistema je definisan: da bi citav sistem adekvatno funskcionisao, odnos izmedju radnika i penzionera treba da bude 3 : 1.

Kratak presjek stanja crnogorskog penzionog sistema

Ono sto danas uzimamo kao standard za odlazak u penziju i sticanje prava na istu je definisano prije skoro 100 godina. Dodajmo da je ocekivan zivotni vijek u Crnoj Gori 76. Dakle, 11 godina vise nego u doba kada je sistem definisan. To je prvi problem; matematika zivotne dobi i demografske promjene stanovnistva. 

Drugi problem je sto se iz Fonda PIO finansira sve i svasta: poslanici nakon dva mandata u skupstini imaju pravo na penziju, zasluzni gradjani, umjetnici, olimpijski sampioni… Da ne bude zabune, nismo protiv nagradjivanja izvandrednih sportskih rezulutata i zasluznih gradajana, ali njihove dodatne zarade se ne smiju isplacivati iz sredstava penzionog Fonda!

Treci problem je najveci; odnosi se na nezaposlenost koja je pracena neplacanjem poreza, kao i povecanje broja penzionera. U Crnoj Gori imamo 123.910 penzionera i 174.400 zaposlenih; odnos izmedju radnika i penzionera je 1: 1.4, sto je dugorocno neodrzivo. Rastuca nezaposlenost i slabija naplata poreza ce u narednom periodu stvoriti dodatni pritisak na ionako opterecen Fond PIO, zbog cega ce drzava ubirati manje prihode od poreza na penzijsko osiguranje. Samim tim, dotacije Fondu PIO ce biti vece u narednom periodu. Odakle ce se finansirati ova dotacija? Najvjerovatnije iz zaduzivanja drzave na medjunarodnom trzistu novca, koje ce u narednoj godini biti skuplje nego sto je danas.

Cifre govore vise od rijeci

Analizirali smo podakte iz budzeta Crne Gore za 2013-tu godinu. Fond PIO je imao budzet od 400 mil EUR, sto je 67% od budzeta drzavnih fondova i cak 32% ukupnih izdataka budzeta. Fondu nedostaje skoro 40 odsto sredstava za pokrivanje penzija, što se nadomješta iz državnog trezora. Mozemo sa sigurnoscu konstatovati da ce Fond PIO biti potrebno finansirati i u narednom periodu; u dugom roku, ugrozavace stabilnost cijelog sistema javnih finansija.

Koja su moguca rjesenja ovog problema sa kojim se Crna Gora suocava?

Imajuci na umu navedno, mozemo rezimirati da su mjere neophodne za korekciju sustine penzionog sistema sljedece:

1. Prvi i najvazniji korak je zaposljavanja nove radne snage i smanjenje stope nezaposlenosti;

2. Nulta stopa tolerancije za naplatu poreza za Fond PIO, kako bi se osiguralo da se zaposljavanje efektuira kroz naplatu poreza za Fond PIO;

3. Poostravanje uslova za odlazak u penziju i izmjestanje nagradjivanja kategorija gradjana iz sredstava Fonda PIO; 

4. Krajnji korak, uz sve svoje rizike i mane, je povecavanje starosnog nivoa odlaska u penziju, o cemu se treba sprovesti snazna rasprava koja ne smije sadrzati elemente politickog populizma. Jedno od mogucuh rjesenja je da ljudima koji imaju 65 godina treba skratiti radno vrijeme ili olaksati obavljanje poslova zbog razumljivih ogranicenja koje imaju dok obavljaju poslove. Da napomenno: Svedski premijer Fredrik Reinfeldt je nedavno kazao da se starosna granica za odlazak u penziju treba povećati sa 65 na 75 godina. Ne zaboravite, Svedska je drzava koja ima mnogo veci standard od Crne Gore.

Na kraju, postavicemo sljedece pitanje, prije nego krenu komentari: Ako danas imate 35 godina i uplacujete poreze i doprinose Fondu PIO, da li zaista vjerujete da cete za 30 godina moci koristiti penziju na isti nacin kao sto je koriste danasnji penzioneri? Da li vjerujete da sistem Fonda PIO koji se finansira preko 40% dotacijama iz budzeta moze da opstane za 30 godina?! Think different.

Inflacija

Inflacija predstavlja porast opšteg nivoa cijena sto za posljedicu ima pad kupovne moći. Kako bi zastitili kupovnu moc gradjana, Centralne banke pokusavaju da odrze nivo inflacije od 2-3% na godisnjem nivou. Takodje, vlade se trude da povecavaju nivo zarada za iznos inflacije, kako gradjani ne bi osjetili porast nivoa cijena. 

Ako stopa inflacije raste, valuta ce gubiti na vrijednosti. Na primjer, ako je stopa inflacije 2% na godisnjem nivou, a 100 grama kafe kosta 1 EUR, za godinu dana ta ista kafa ce vas kostati 1 EUR i dva centa.

Sta se desava kada inflacija pocinje nekontrolisano da raste? Tada inflaciju zamjenjuje hiperinflacija; u tom slucaju, cijene rastu preko 5% na dnevnom nivou.

Ako se sjetimo dogadjaja u Jugoslaviji 90-tih godina proslog vijeka, znamo kako to u praksi izgleda. Ipak, nasa stopa inflacija je na trecem mjestu kada se gleda visina stope inflacije; kroz istoriju, desavale su se i tezi slucajevi hiperinflacije.

1. Mađarska (Jul 1946)

Mađarska je nakon Drugog svetskog rata preživela najveću inflaciju ikad zabilježenu u istoriji, koja je trajala od kraja 1945. do avgusta 1946. stopa inflacije je bila 41.9 kvintilion ( broj sa 30 nula) procenata. Cijene su se duplirale na svakih 15 sati. U novembru 1945. najveći apoeni su bili od 1.000 pengoa (tadasnja madjarska valuta), a u avgustu sledeće godine, tik prije uvođenja forinte, (današnja mađarska valuta), najveća novčanica je iznosila 4.000.000.000.000.000.000.000 pengoa (ukoliko brojite, ima tacno 21-na nula). Ukupna vrednost svih mađarskih novčanica u opticaju iznosila je iznosila hiljaditi deo američkog dolara (0,0001 $).

2. Zimbabve (novembar 2008)

U periodu od 2000. do 2009. godine ova afrička zemlja je imala godišnju stopu inflacije od neverovatnih 89,7 sekstiliona procenata (89.700.000.000.000.000.000.000.000 procenata) a novčanica sa najvećim apoenima je iznosila 100 hiljada triliona dolara (100.000.000.000.000.000 dolara). U jednom trenutku za novčanicu od 50 milijardi zimbabveanskih dolara mogle su da se kupe sve tri vekne hleba, a za 100 milijardi - tri jajeta! 

3. SR Jugoslavija (Januar 1994)

Inflacija u SR Jugoslaviji iznosila je čak 19.810,2 procenata, Narodna banka SRJ krajem 1993. godine na vrhuncu hiperinflacije izdala je novčanicu od 500 milijardi dinara sa likom Jovana Jovanovića Zmaja. Cijene ne su se udvostručavale svakih 16 sati. U tom periodu nemačka marka je postala nezvanično sredstvo plaćanja. Pojedinci su za platu mogli da kupe samo dve marke. Statističari su zabeležili da je običan koverat u decembru 1993. koštao 3,5 milijardi dinara. Prodavnice su bile prazne, a za teglu krastavaca trebalo je izdvojiti 2.100, za za dva litra mleka ili 200 grama senfa čak 500 milijardi dinara.

4.Njemacka (Oktobar 1923.)

4. Njemacka (Novembar 1992)

Nakon poraza u Prvom svetskom ratu, Nemačka je prolazila kroz svoju najveću ekonomsku krizu u istoriji. Januara 1921. u Njemačkoj su dnevne novine koštale 0,30 nemačkih maraka. U novembru 1922. iste te dnevne novine koštale su 70 miliona nemačkih maraka. I cene ostalih proizvoda rasle su na sličan način. U bankama je kurs američkog dolara u odnosu na nemačku marku iznosio 1 : 4.200.000.000.000. 

5. Grčka (oktobar 1944)

Nivo inflacije u ovoj zemlji je 1944. godine dostigao 8.500.000.000.000 procenata, a najveća novčanica je iznosila 100.000.000.000.000 drahmi. Nova drahma je uvedena 1953. a njen odnos prema staroj bio je 1 : 50.000.000.000.000.

Edukacija o pravnim postupcima koje banke pokrecu u slucaju nemogucnosti naplate potrazivanja

Kao sto smo ranije obecali, pocecemo sa edukacijom klijenata iz oblasti kvalitetne komunikacije sa bankama i kompanijama koje se bave naplatom potrazivanja. S tim u vezi, zelimo da vam priblizimo postupke koje je banka duzna sprovesti u slucaju nemogucnosti naplate potrazivanja redovnim putem; pocecemo od vansudske prodaje nepokretnosti.

Postupak prodaje nekretnine - vansudska prodaja

Da bi pokrenula postupak vansudske prodaje hipotekovane nepokretnosti banka je duzna dostaviti Obavještenje o dospjelosti duga za naplatu dužniku i hipotekarnom dužniku (kada to nije isto lice), kojim ga obavještava da će ukoliko u roku od 15 dana, od dana upisa Obavještenja u Katastar, ne izmiri svoje dospjele obaveze, pokrenuti postupak namirenja. Pomenuto obavještenje banka je obavezna dužniku/hipotekarnom dužniku uručiti lično ili poslati sa povratnicom na adresu iz ugovora.

Obavještenje o prodaji, mora obavezno da sadrži:

1. mjesto gdje će se održati prodaja (koje mora biti u opštini gdje se nalazi nepokretnost opterećena hipotekom), datum i vrijeme prodaje,

2. podatke o nepokretnosti opterećenoj hipotekom,

3. ukupan iznos preostalog duga,

4. procjenu realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka,

5. uslove prodaje,

6. naziv ili ime, adresu ili sjedište, br. tel. lica koje sprovodi prodaju,

Primjerak Obavještenja o prodaji, Banka je duzna dostaviti i dužniku i hipotekarnom dužniku, kao i drugim licima u čiju je korist upisan teret – hipoteka na nepokretnosti opterećenoj hipotekom. Obavještenje o prodaji se mora objaviti najmanje jedanput nedjeljno u toku dvije uzastopne sedmice, u dva dnevna štampana lista koja se izdaju u Crnoj Gori, uz uslov da se prvi put objavi najkasnije 15 dana prije datuma prodaje. Obavještenje o prodaji se postavlja i na vidnom mjestu na nepokretnosti koja je predmet prodaje, najkasnije 15 dana prije datuma prodaje. Vansudska prodaja sprovodi se javnim nadmetanjem. Nepokretnost koja je predmet prodaje, prodaje se licu koje ponudi najvišu cijenu.

Na prvoj prodaji, hipotekovana nepokretnost se prodaje po procijenjenoj vrijednosti, pa ukoliko banka nema izvještaj o procjeni nepokretnosti koja je predmet prodaje, sačinjen od strane ovlašćenog procjenjivača, obavezna je da isti pribavi.

Ukoliko se na prvoj prodaji ne javi nijedno zainteresovano lice, prodaja se može zakazati ponovo za 15-30 dana i ponovo oglasiti u dva dnevna štampana lista, pri čemu će uslovi prodaje biti drugačiji, tj. kupoprodajna cijena se može smanjiti za 1/2 procijene vrijednosti.

Ukoliko se ni na drugoj prodaji nepokretnost ne uspije prodati, treća prodaja se zakazuje na isti način kao i druga, a na istoj se nepokretnost može prodati ispod procijenjene vrijednosti, do iznosa preostalog potraživanja Banke. 

Prihodi od prodaje se dijele po sledećem redosledu:

1. porezi na nepokretnost opterećenu hipotekom

2. troškovi prodaje, uključujući naknadu licu koje sprovodi postupak prodaje

3. iznos glavnog i ostalih potraživanja hipotekarnog povjerioca – banke

4. iznosi u vezi sa drugim teretima na toj nepokretnosti

5. preostali iznos hipotekarnom dužniku u roku od 8 dana

Ukoliko se ni na trećoj ili bilo kojoj narednoj javnoj prodaji ne javi zainteresovano lice, banka moze kupiti nepokretnost za iznos kupoprodajne cijene koja se u zavisnosti od okolnosti posebno određuje u svakom konkretnom slučaju. 

Savjet: Kako bi izbjegli aktivaciju kolaterala koje ste dali banci kao sredstvo obezbjedjenja, mozete nam se obratiti za strucnu pomoc za rjesavanje problema koji imate.

Na ovom svijetu, nista nije sigurno, osim smrti i placanja poreza”, Benjamin Franklin, 1789. godine

Jedan od najpoznatijih americkih kriminalaca, Alphonso Gabriel Capone (sirokim narodnim masama poznatiji kao Al Capone), nije odsluzio zatvorsku kaznu zbog ubistava, reketiranja ili nekih drugih kriminalnih radnji. Poslat je u zatvor zbog - neplacanja poreza. I to na 11 godina Alkatraza!

Ovo je dobar primjer da zapocinemo danasnju pricu o porezu. Sta je porez? Porez je nametnuta obaveza koju svaki pojedinac i pravni entitet mora platiti drzavi. Porezi su najvazniji izvor budzeta i bez njih drzava ne bi mogla da funkcionise i finansira javna dobra i zajednicke potrebe. Samim tim, od kada postoji drzava, postoji i potreba da se ona finansira, a nacin njenog finansiranja se mijenjao tokom vremena.

Kada govorimo o Crnoj Gori, osnovnu strukturu poreza čine: carine, akcize, porez na dodatu vrijednost, porez na dobit pravnih lica, porez na dohodak fizičkih lica, porez na promet nepokretnosti, porez na nepokretnosti, doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, više vrsta taksa, kao i više vrsta naknada.

U 2012-toj godini, drzava Crna Gora je prihodovala 1,26 milijardi EUR po osnovu poreza, sto je za 0,5% vise nego u 2011-toj godini. Podbacila je naplata carina (manji prihod za 14,7 mil EUR, usljed neplacanja obaveza od strane Elektroprivrede Crne Gore), PDV-a (manji prihod za 37,1 mil EUR), nakande (manji prihod za 14,9 mil EUR). Sa druge strane, povecani su prihodi poreza na dobit pravnih lica, akciza, prometa nepokretnosti. 

U 2013-toj godini, naplata poreza je znacajno poboljsana; procjenjuje se da ce ove godine biti naplaceno 100 mil EUR vise nego prosle godine. U procentima, to je rast naplate od 8%. Crna Gora je vrlo poreski konkurentna zemlja u odnosu na region i EU; PDV iznosi 19% (za neke stavke 7%), porez na dobit kompanija 9%, dok zbirna stopa doprinosa za obavezno socijalno osiguranje (penzijsko i invalidsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti) iznosi 33,8%.

Sami znate da je prosle godine uveden porez na elektricna brojila i SIM kartice. Naredne godine, Vlada planira da ukine se taksu za elektricna brojila, dok ista ostaje na SIM kartice. 

Mislite da je to cudan i neopravdan porez? Citajte dalje. Kada bi se nasle u teskoj budzetskoj situaciji, vlasti su cesto pribjegavale uvodjenju neobicnih i cudnih poreza. Vecina njih je sprovodena u cilju ostvarivanja dodatnih prihoda, dok je svrha ostalih bila da promovisu socijalne promjene. 

Izdvojicemo deset najneobicnih poreza, koji po nama zasluzuju da budu pomenuti:

1. Porez na karte - Oporezivanje karata za igru je bio je karakteristican za XVI vijek, pri cemu je 1710. godine Engleska Vlada ovu vrstu poreza dramaticno povecala i njime obuhvatila i na porez na kockanje. Ovaj porez je ukinut tek 1960. godine;

2. Porez na sapun - Tokom Srednjeg vijeka, evropske vlade su uvele obavezno placanje poreza na sapun. U brojnim Evropskim zemljama, ova vrsta poreza je bila na snazi dugo vremena; Velika Britanija je ukinula ovaj porez sve do 1835. godine;

3.Porez na so - So je bila veoma popularna materija za oporezivanje, posebno zbog cinjenice da je njeno konzumiranje bilo neophodno. Britanci su prvi uveli ovu vrstu poreza; njegova svetska slava je bila osigurana kada je Gandi organizovao mirne proteste u cilju njegovog ukidanja;

4. Porez na sesire - Uveden je 1784. godine u Engleskoj i trajao je sve do 1811. godine. Da bi izbjegli placanje poreza, kreatori su svoje kreacije prestali nazivati ‘sesirima’, sto je dovelo do placanja poreza na sve vrste opreme za zastitu glave, od 1804. godine;

5. Porez na puder za perike - Popularnost cuvenih perika je dramaticno pala nakon uvodjenja poreza na puder za perike. Godine 1795. Engleska je uvela porez na aromaticne pudere, koje su zene i muskarci koristili za stavljanje po svojim perikama. Oporezivanje je okoncano 1820. godine;

6. Porez na brade - Ruski car Petar Veliki smatrao je da su brade nekulturne, pa je samim tim podsticao svoje muske podanike da se briju tako sto je uveo porez na brade 1705. godine;

7. Porez na prozore - Da li ste se ikada zapitali koji je razlog sto se u Engleskoj i danas mogu vidjeti brojne gradjevine sa zazidanim prozorskim oknima? Godine 1696. Engleska je uvela porez na broj prozora koje je odredjena kuca imala, a ukunut je tek 1851. godine;

8. Porez na kineske imigrante - Kanada je 1885. godine uvela ‘Chinese Head Tax’, koji bi oporezivao ulazak kineskih imigranata u Kanadu. Porez je bio na snazi sve do 1923. godine;

9. Porez na slatkise - Americka drzava Ilinois je 2009. godine odlucila da slatkise oporezuje vise nego ostalu ishranu. U Cikagu, slatkis koji se priprema sa brasnom se oporezuje kao hrana i to sa 1%, dok se bombon, koji se priprema bez brasna, oporezuje sa gotovo 6.25%; 

10. Porez na pristup Internetu - Kada je ‘dial-up’ postao popularan nacin pristupanja internetu, americka drzava Wisconsin je uveo dvostruko oporezivanje, zbog telefonskih poziva, koji su se takodje oporezivali.

Imajuci u vidu gore navedeno, izgleda da nismo tako lose prosli sa uvodjenjem poreza na telefonske kartice i elektricna brojila.

Savjet: Placanje poreza je jedan od stubova dugorocno odrzive ekonomske strategije jedne drzave. Placajuci poreze, svi mi doprinosimo stabilnosti javnih finansija; nasa buducnost i buducnost novih narastaja u velikoj mjeri zavisi od uspostavljanja kulture placanja poreza.

Saznajte koliko ste duzni bankama kao korisnik i kao zirant

Da li ste znali da se sva zaduzenja koje imate u crnogorskim bankama evidentiraju u Kreditnom registru Centralne banke Crne Gore?

Kako bi dobili ovaj izvjestaj, morate podnijeti zahtjev u kancelariji Kreditnog registra za klijente, koji se nalazi u Podgorici, ul. Novaka Miloseva bb (u staroj zgradi ZOP-a) na prvom spratu. Zahtijev koji podnosi pravno lice ili preduzetnik mora biti potpisan od strane ovlascenog lica i ovjeren odgovarajucim pecatom, a kada zahtijev podnosi fizicko lice vrsi se provjera njegovog licnog identiteta. Sva pravna lica i gradjani na osnovu pisanog zahtjeva i dokaza o uplati propisane naknade (3 EUR) za koriscenje podataka iz Kreditnog registra, mogu dobiti svoj kreditni izvjestaj u pisanoj formi.

U izvjestaju koji dobijate imate podatke o datumu odobrenja kredita, iznosu kredita, datumu isteka kredita, stanje duga, kasnjenje po osnovu kredita (po broju dana i iznosu u EUR), sta je sredstvo obezbjedjenja kredita, kao i klasifikacija kredita. Takodje, dobijate podatke o tome po kojem kreditu ste bili zirant (ukoliko je banka unijela te podatke u informacioni sistem).

Dodatne informacije o kreditnim izvjestajima pravnih i fizickih lica, kao i o nacinima izdavanja moze se dobiti na telefon 020 230 862.

Savjet: identifikacija duga koji imate prema bankama je prvi korak ka efikasnom planiranju licnih finansija.