Srecna Nova godina!

Purgatorije: Kako da spalite 809 miliona EUR u 20 minuta?

Prednovogodisnju pricu o autoputu pocinjemo jednom logickom digresijicom :) Svi znamo da se jedna cjelina, ako se podijeli na tri dijela, sastoji upravo iz ta tri dijela. Intuitivnim monologom sa hipotalamusom u potpunoj tisini, izolovani od svakog moguceg ataka na cula radi povecanja koncentracije, zakljucujemo sljedece: druga trecina se nalazi izmedju prve i trece trecine; dakle tacno u sredini! U takvom intelektualnom naletu, poentiramo: na drugi dio se moze prikaciti samo prvi ili treci dio te cjeline, dok se na prvi i treci dio moze prikaciti nesto cime bi se ukupna cjelina povezala sa nekom drugom cjelinom. Opijeni instant povecanjem IQ-a, zadovoljno konstatujemo da nam je nebo granica. Vaaau.

Ovih dana smo imali prilike da dobijemo informaciju da ce dio autoputa od Bara do Boljara (ukupne duzine 165 kilometara), trasu Smokovac - Matesevo u duzini od 42 kilometra, graditi kineska Kompanija za telekomunikaciju i infrastrukturu (CCCC), odnosno njena ćerka kompanija - Kineska korporacija za izgradnju puteva i mostova (CRBC).

Kinezi nude da 42 kilometra auto-puta izgrade za 809,58 miliona evra, sto iznosi 19,27 miliona EUR po kilometru ili 19.270 EUR po duznom metru autoputa, a koji bi kreditirala kineska državna Exim banka. Udio Crne Gore bi iznosio 121,42 miliona EUR, dok bi Kinezi finansirali razliku od 688,16 miliona EUR.

Da ne postavljamo pitanje odakle nam 121,42 miliona EUR, nego da predjemo na analizu kreditnog aranzmana. Uslovi kreditnog aranzmana od 688,16 miliona EUR su sljedeci: grejs period od pet godina, kamata od 2% na godisnjem nivou, ukupni rok otplate od 20 godina. Kolateral: državna garancija. Siroko, nema sto. Valuta zaduzenja: jos nije precizirano, sto dodatno moze podici buduce troskove ovog aranzmana. Crna Gora bi za 25 godina vratila ukupno 223,82 miliona EUR (70,3 miliona EUR kamate u grejs periodu, kao i 153,52 miliona EUR redovne kamate). Godisnja rata bi iznosila 42,08 miliona EUR.

Kako ce se otplacivati ovaj kredit? Vas odgovor je vjerovatno sljedeci “Ada iz naplate putarine, druze.” U praksi, stvari oko putarine stoje ovako: postoje dva modela naplate putarine: vinjete (fiksna putarina - vazi u Austriji i Sloveniji) i naplata putarine po predjenom kilometru (Italija, Spanija, Franscuska). Ako se nasa Vlada odluci za drugi model, standardna cijena u EU iznosi 7 eurskih centi po kilometru, sto znaci da ce cijena voznje po nasem autoputu iznositi 2,94 EUR (0,07 EUR * 42 kilometra). 

Inverzna matematika: Ako uzmemo cinjenicu da je samo za otplatu kredita za izgradnju ove dionice autoputa potrebno platiti godisnju ratu od 42,08 miliona EUR, dolazimo do podatka da, samo za finansiranje otplate kredita, godisnje na ovom dijelu autoputa treba da prodje 14.312.925 automobila ili cak 39.213 automobila dnevno! U ovoj prostoj racunici nisu uzeti troskovi odrzavanja autoputa, troskovi zaposlenih, administracija, troskovi osiguranja i svi ostali troskovi koji prate ovoliki projekat, a koji nisu i nikako ne mogu biti mali. Molim?!

Dodamo li pomenutoj matematici malo znanja fizike iz osnovne skole, mozemo dobiti  sljedeci podatak: ako se vozilo krece brzinom od 130 kilometara na sat, to znaci da ce preci autoput za 20 minuta; svaki minut voznje autoputem kosta 40,47 miliona EUR. A posto se autoputem uvjek vozi malo brze, vrijeme voznje autoputem se dodatno smanjuje. A mozda ogranice brzinu na 80 km/h, da se bolje upoznaju putnici sa prirodnim ljepotama Crne Gore.

Posto smo konstatovali postojanje cifara od-kojih-ce-nasu-djecu-da-boli-glava-a-unucad-novcanici-dok-za-praunucad-nismo-sigurni, lagano mozemo da se vratimo na pocetak price, pa da lijepo spojimo cinjenice kako dolikuje: Crna Gora gradi drugu trecinu neisplativog autoputa koja ne povezuje Bar i Boljare (jug i sjever), vec Podgoricu i Matesevo (srednju regiju). I to po cijeni od 42,08 miliona EUR po kilometru ili 40,47 miliona EUR po minuti voznje. I tacka.

Dragi nasi citaoci, Srecna vam Nova godina; mozda Deda Mraz donese svima nama po koji kilogram asfalta, pa da konstruktivno doprinesemo izgradnji autoputa. Sigurni smo da Deda Mraz nece skrenuti sa naseg autoputa dok nam donosi (Danajske) darove :)

Kviskoteka 2014. - Dje idu (nase) pare iz Budzeta

http://www.dailymotion.com/video/xgxxli_kviskoteka-uvodna-spica-tv-zagreb-jrt_shortfilms

Vjerovatno ste culi ili se sjecate popularne Kviskoteke, televizijskog kviza opsteg znanja koji je emitovala TV Zagreb. Kviz je nastao 1979. i emitovan je 15 godina od 1980. do 1995. godine. Voditelj kviza u prve četiri sezone bio je Ivan Hetirch, a od 1990. godine Oliver Mlakar, za koga se Kviskoteka uglavnom vezuje.

Kviskoteka je bila organizovana u nekoliko igara:

• ABCD pitalice; 

• Bliski susreti ;

• Igra asocijacija;

• Igra detekcije ;

• Igra pitanja i odgovora.

U narednom tekstu, malo cemo se igrati Kviskoteke sa budzetom za 2014. godinu. Bez Olivera Mlakara, naravno.

Download-ovali smo predlog Zakona o budzetu za narednu godinu; sada znamo koji su prioriteti Vlade Crne Gore u 2014. godini. Isplata penzija i plata; po mogucnosti redovna i bez povecavanja. Ko jos pita o stopi inflacije i uskladjivanju penzija i plata sa njom?! Penzioneri se nece buniti, sigurno.

Ukratko, mozemo konstatovati da Vlada nastaviti sa stezanjem kaisa radi “dalje fiskalne konsolidacije”. U prevodu, to znaci da ce povecavati naplatu prihoda i smanjivati rashode.

A kako to rade? Malo smo “cesljali” budzet; naisli smo na neke zanimljive stavke, pa je red da ih nabrojimo i malo komentarisemo:

Prihodi

1. Od naknada za priredjivanje od igara na srecu Ministarstvo finansija ce naplatiti 3,26 mil iona EUR. Obzirom na cinjenicu da u Crnoj Gori bas i nema kladionica na svakom cosku, slot klubova u blizini skola, kazina u poznatim hotelima, naplata pomenutog iznosa i nije tako los podatak. Salu na stranu, u Crnoj Gori potpisano je 384 koncesiona ugovora za kladionice, za automat klubove 128, dok za posebne igre u kazinima potpisano četiri a za tombole devet koncesionih ugovora. Hajde da podijelimo podjelu dva broja: od 525 koncesionih ugovora, prihodujemo 3,26 mil EUR tj. samo 6.210 EUR po jednom koncesionom ugovoru.  Mozda bi trebalo predloziti da se priredjivaci igara na srecu caste i ova 3,26 miliona; dje bi narod vikendom izlazio i ispijao kafe dok ispunjava kvote. Samo da je ‘leba i igara.

2. Naknada za koriscenje prirodnih dobara ce biti realizovana u iznosu od 2 mil EUR. Da navedemo koje su to naknade: naknada za korišćenje šuma, naknada za korišćenje mineralnih sirovina i koncesiona naknada za izgradnju i upravljanje marinom. 

a. Ajmo malo o sumama: Ukupna površina Crne Gore iznosi 1.381.200 hektara od čega prema statističkim pokazateljima na šume i šumsko zemljište otpada 743.609 hektara ili cak 54% povrsine nase drzave, dok je preko 60% stanovništva vezano za selo i prostore koji su bogati šumama. I sto radi drzava? Nastavlja trend iz prethodnih godina i naplacuje simbolican iznos eksploataciju suma koji se mjeri centima. "Uzimamo od siromašnih, da bismo dali bogatima”,  rekao bi Alan Ford.

b. Malo o naknadama za koriscenje mineralnih sirovina: Prema podacima iz 2011. godine, zakljuceno je  44 koncesiona ugovora. Vrijednost rudarske proizvodnje u 2011. godini iznosila je 66,7 mil EUR, dok je naknada koja je naplacena bila 2,6 mil EUR, sto je 3,8% od ukupne vrijednost proizvodnje. Previse, zaista; glasamo da i njima treba omoguciti da crpe nase rudno bogatstvo besplatno. A mozda da se ponovo prisjetimo  Alana Forda iz prethodnog pasusa?

3. Novcane kazne su projektovane na 11,82 mil EUR. Ako podijelimo sa brojem stanovnika Crne Gore, dobijamo da ce svaki od 620.009 stanovnika Crne Gore platiti po 19 EUR kazni naredne godine. How nice.

Rashodi

Naknade skupstinskim poslanicima su 400.000 EUR. Posto ih ima 81, pored redovne plate, svaki poslanik ima na raspolaganju dodatnih 4.938 EUR. Konacno su se slozili oko necega. No further comment.

2.  Za konsultantske usluge, projekte i studije predvidjen je trosak od cak 22,8 mil EUR. Posto je zanimljiva tema, a cini skoro 2% ukupnog budzeta, poseban tekst cemo posvetiti ovoj stavci budzeta! Vjerujte, bice jako zanimljivih podataka.

3. Potrosicemo 7,5 mil EUR za zakup objekata. Ova cifra mozda i ne bi bila problem, da Vlada Crne Gore u ovoj godini nije zapocela program naplate poreskog duga imovino putem kompenzacije za poslovne prostore za koje se procijeni da je u njih moguce izmijestiti drzavne organe kako ne bi - placali zakup?! Obzirom da je Zakonom o budzetu u 2012. godini zakup iznosio 7,7 mil EUR, postavlja se pitanje da li program naplate poreskog duga daje dobre rezultate? A mozda ce naplatiti poreske dugove imovinom, istovremeno zadrzavajuci zakupe. I tako u krug.

4. Subvencije su planirane za 18,87 mil EUR. Kako cemo potrositi ove novce? Izgleda da volimo poljoprivredu, ribu, struju i pruge: Ministratstvo poljoprivrede ce potrositi 9,58 mil EUR na subvencije. Za razvoj energetike potrosicemo 6 mil EUR, dok je budzet Direkcije za zeljeznice u domenu subvencija cak 2,3 mil EUR. Valjda konacno pocnemo da kupujemo domace, a mozda i da izvozimo.

Sto mozemo da zakljucimo iz navedenih podataka? Smatramo da je bilo prostora da se, umjesto raznih taksih koji se uvode, prihodi povecaju za dodatnih nekoliko miliona EUR i to samo na osnovu koncesionih naknada. Takodje, rashodi su mogli biti smanjeni u znacajnim iznosima ili makar rasporedjeni na nauku i obrazovanje (pazite sad podataka: prije nekoliko nedjelja smo bili zatrpani informacjiom da je Vlada izdvojila cak 5 miliona EUR za nauku, a daju 22 miliona EUR na konsultantske usluge).

 No dobro; sto bi rekao Laza Lazarevic - “Sve ce to narod pozlatiti”.

Hvala

Century in the making: 100 godina FED-a, najplacenijeg DJ-a u najpoznatijem kazinu na svijetu

“Srecan rodjendan tebi, 

srecan rodjendan tebi,

Srecan rodjendan dragi FED(i)

Srecan rodjendan tebi.”

Ukazom ondasnjeg Predsjednika SAD-a Woodrow Wilsona dalekog 23.12.1913 godine formiran je FED ili Sistem Federalnh rezevi. Zakon je FED definisao kao privatnu instituciju koja je ovlascena za regulaciju i kontrolu finansijskih i monetarnih institucija, kao i tržišta u SAD-u. Cek, cek, cek; privatna institucija regulise finansijske i monetarne institucije, kao i trziste najvece ekonomije svijeta?! Vec 100 godina? Bravo za tvorce tog zakona, vidovnjaci iz Oza. U medjuvremenu, dogodila su se dva Svjetska rata, nebrojeno mnogo kriza, krahova berzi, stotine diktatora… FED je opstao i jaci je nego ikad, kao Mile Kitic.

Sto napisati o FED-u a da ne bude potpuno dosadno? Tri su osnovna cilja definisana za sprovodjenje monetarne politike FED-a: maksimalna zaposlenost, stabilnost cijena i umjerene dugorocne kamatne stope. Vremenom, ovlascenja FED-a su prosirena: nagleda i regulise poslovanje komercijalnih banaka, upravlja stabilnoscu finansijskog sistema obezbjedjujuci kreditnu podrsku vladi SAD i medjunarodnim insititucijama, kao i da ojaca poziciju SAD u svjetskoj ekonomiji. Hm.

Dobro ste procitali - vlasnici privatnih banaka su vlasnici FED-a koji kontrolise poslovanje tih istih komercijalnih banaka i daje im novac po povoljnim kamatnim stopama koji oni dalje plasiraju po vecim kamatnim stopama. Konflikt interesa? Ma ne. Humanitarni rad? Vjerovatno.

Ko regulise poslovanje FED-a? Ovi likovi ne podnose racune nikome; formalno ih kontrolise Senat, ali sustinski niko. Niti ce.

Rizikujuci da pokvarimo Arsenovu sansonu dosadnim brojevima, isticemo da se profit koji FED ostvari uplacuje Vladi SAD, ali tek nakon placanja 6% obavezne dividende koja se placa vlasnicima FED-a. Profit FED-a 2010.godine, iznosio je 82 milijarde dolara, pri cemu je drzavi transferisano 79 milijardi dolara. Razlika od 3 milijarde dolara se isplatila vlasnicima FED-a (onim komercijalnim bankama koje FED kontrolise, da podsjetimo).

Sto drugo da napisemo, osim sljedeceg: Dragi FED-e, svaka tebi cast i srecan ti rodjendan, zivio ti nama jos 100 godina. Takvoga majka ne radja dva puta.