Kviskoteka 2014. - Dje idu (nase) pare iz Budzeta

http://www.dailymotion.com/video/xgxxli_kviskoteka-uvodna-spica-tv-zagreb-jrt_shortfilms

Vjerovatno ste culi ili se sjecate popularne Kviskoteke, televizijskog kviza opsteg znanja koji je emitovala TV Zagreb. Kviz je nastao 1979. i emitovan je 15 godina od 1980. do 1995. godine. Voditelj kviza u prve četiri sezone bio je Ivan Hetirch, a od 1990. godine Oliver Mlakar, za koga se Kviskoteka uglavnom vezuje.

Kviskoteka je bila organizovana u nekoliko igara:

• ABCD pitalice; 

• Bliski susreti ;

• Igra asocijacija;

• Igra detekcije ;

• Igra pitanja i odgovora.

U narednom tekstu, malo cemo se igrati Kviskoteke sa budzetom za 2014. godinu. Bez Olivera Mlakara, naravno.

Download-ovali smo predlog Zakona o budzetu za narednu godinu; sada znamo koji su prioriteti Vlade Crne Gore u 2014. godini. Isplata penzija i plata; po mogucnosti redovna i bez povecavanja. Ko jos pita o stopi inflacije i uskladjivanju penzija i plata sa njom?! Penzioneri se nece buniti, sigurno.

Ukratko, mozemo konstatovati da Vlada nastaviti sa stezanjem kaisa radi “dalje fiskalne konsolidacije”. U prevodu, to znaci da ce povecavati naplatu prihoda i smanjivati rashode.

A kako to rade? Malo smo “cesljali” budzet; naisli smo na neke zanimljive stavke, pa je red da ih nabrojimo i malo komentarisemo:

Prihodi

1. Od naknada za priredjivanje od igara na srecu Ministarstvo finansija ce naplatiti 3,26 mil iona EUR. Obzirom na cinjenicu da u Crnoj Gori bas i nema kladionica na svakom cosku, slot klubova u blizini skola, kazina u poznatim hotelima, naplata pomenutog iznosa i nije tako los podatak. Salu na stranu, u Crnoj Gori potpisano je 384 koncesiona ugovora za kladionice, za automat klubove 128, dok za posebne igre u kazinima potpisano četiri a za tombole devet koncesionih ugovora. Hajde da podijelimo podjelu dva broja: od 525 koncesionih ugovora, prihodujemo 3,26 mil EUR tj. samo 6.210 EUR po jednom koncesionom ugovoru.  Mozda bi trebalo predloziti da se priredjivaci igara na srecu caste i ova 3,26 miliona; dje bi narod vikendom izlazio i ispijao kafe dok ispunjava kvote. Samo da je ‘leba i igara.

2. Naknada za koriscenje prirodnih dobara ce biti realizovana u iznosu od 2 mil EUR. Da navedemo koje su to naknade: naknada za korišćenje šuma, naknada za korišćenje mineralnih sirovina i koncesiona naknada za izgradnju i upravljanje marinom. 

a. Ajmo malo o sumama: Ukupna površina Crne Gore iznosi 1.381.200 hektara od čega prema statističkim pokazateljima na šume i šumsko zemljište otpada 743.609 hektara ili cak 54% povrsine nase drzave, dok je preko 60% stanovništva vezano za selo i prostore koji su bogati šumama. I sto radi drzava? Nastavlja trend iz prethodnih godina i naplacuje simbolican iznos eksploataciju suma koji se mjeri centima. "Uzimamo od siromašnih, da bismo dali bogatima”,  rekao bi Alan Ford.

b. Malo o naknadama za koriscenje mineralnih sirovina: Prema podacima iz 2011. godine, zakljuceno je  44 koncesiona ugovora. Vrijednost rudarske proizvodnje u 2011. godini iznosila je 66,7 mil EUR, dok je naknada koja je naplacena bila 2,6 mil EUR, sto je 3,8% od ukupne vrijednost proizvodnje. Previse, zaista; glasamo da i njima treba omoguciti da crpe nase rudno bogatstvo besplatno. A mozda da se ponovo prisjetimo  Alana Forda iz prethodnog pasusa?

3. Novcane kazne su projektovane na 11,82 mil EUR. Ako podijelimo sa brojem stanovnika Crne Gore, dobijamo da ce svaki od 620.009 stanovnika Crne Gore platiti po 19 EUR kazni naredne godine. How nice.

Rashodi

Naknade skupstinskim poslanicima su 400.000 EUR. Posto ih ima 81, pored redovne plate, svaki poslanik ima na raspolaganju dodatnih 4.938 EUR. Konacno su se slozili oko necega. No further comment.

2.  Za konsultantske usluge, projekte i studije predvidjen je trosak od cak 22,8 mil EUR. Posto je zanimljiva tema, a cini skoro 2% ukupnog budzeta, poseban tekst cemo posvetiti ovoj stavci budzeta! Vjerujte, bice jako zanimljivih podataka.

3. Potrosicemo 7,5 mil EUR za zakup objekata. Ova cifra mozda i ne bi bila problem, da Vlada Crne Gore u ovoj godini nije zapocela program naplate poreskog duga imovino putem kompenzacije za poslovne prostore za koje se procijeni da je u njih moguce izmijestiti drzavne organe kako ne bi - placali zakup?! Obzirom da je Zakonom o budzetu u 2012. godini zakup iznosio 7,7 mil EUR, postavlja se pitanje da li program naplate poreskog duga daje dobre rezultate? A mozda ce naplatiti poreske dugove imovinom, istovremeno zadrzavajuci zakupe. I tako u krug.

4. Subvencije su planirane za 18,87 mil EUR. Kako cemo potrositi ove novce? Izgleda da volimo poljoprivredu, ribu, struju i pruge: Ministratstvo poljoprivrede ce potrositi 9,58 mil EUR na subvencije. Za razvoj energetike potrosicemo 6 mil EUR, dok je budzet Direkcije za zeljeznice u domenu subvencija cak 2,3 mil EUR. Valjda konacno pocnemo da kupujemo domace, a mozda i da izvozimo.

Sto mozemo da zakljucimo iz navedenih podataka? Smatramo da je bilo prostora da se, umjesto raznih taksih koji se uvode, prihodi povecaju za dodatnih nekoliko miliona EUR i to samo na osnovu koncesionih naknada. Takodje, rashodi su mogli biti smanjeni u znacajnim iznosima ili makar rasporedjeni na nauku i obrazovanje (pazite sad podataka: prije nekoliko nedjelja smo bili zatrpani informacjiom da je Vlada izdvojila cak 5 miliona EUR za nauku, a daju 22 miliona EUR na konsultantske usluge).

 No dobro; sto bi rekao Laza Lazarevic - “Sve ce to narod pozlatiti”.