Makijavelisticko kreditiranje gradjana - Koliko vas stvarno kosta ovedraft kredit?

“I’m gonna make him an offer he can’t refuse” - Marlon Brando; The Godfather, 1972. Francis For Coppola

Rasprodaje. Popusti. Nove kolekcije, boje, modeli. Manekenke se smeskaju sa naslovnih strana. Vesele su, zubi im se bijele. Nemaju viska kilograma. Potpuni negativ stvarnosti. Gledaju vas sa visine, zavodnicki, prosto se zaljubljujete u njih. U radnjama vas svi docekuju sa sirokim osmijehom; taaako je blistavo! Sve je na dohvat ruke;  opet van domasaja. Kako da ne kupite onaj kaput? Ili one cipele? I onda samo od sebe klikne (a mozda zato sto je preko puta postavljen bancin bilbord sa ponudom kredita): “Znam, uzecu kredit u banci! I to overdraft”. Moderno je znati neke rijeci na engleskom. Neko kaze da to nije kredit, vec pozajmica. Da, da, bas.

Overdraft kredit predstavlja vrstu kredita koji banka odobrava korisniku radi nenamjenske potrosnje. Koriscenjem sredstava iz ovog kredita, stanje na bankovnom racunu postaje negativno i tada se bankarskim zargonom kaze da je stanje prekoraceno, odnosno over the draft (preko granice). Taj minus predstavlja dozvoljeno prekoracenje po tekućem racunu, za koje gradjani smatraju da predstavlja idealno rjesenje za prevazilazenje kratkorocnih potreba za finansijskim sredstvima. Uzimajuci u obzir da je ovo jedan od najtrazenijih kredita, postavlja se pitanje da li su gradjani svjesni da je dozvoljeni minus zapravo najskuplji kredit koji mogu uzeti? 

Kao sto znate, u Crnoj Gori posluje 11 banaka i svaka od njih nudi overdraft kredite, osim Komercijalne banke AD Budva (makar mi nismo nasli podatke na sajtu). Naglasavamo  i cinjenicu da na sajtu NLB, Societe Generale i Invest Banke Montenegro  ne postoje podaci o visini kamatne stope koja se obracunava na ovu vrstu kredita.

Koliko je zapravo visoka kamatna stopa na dozvoljeni minus? Crnogorske banke daju veoma visoku kamatu na prekoracenje po tekucem racunu;  krecu se od 13% do cak 24% na godisnjem nivou. Kamata se obracunava na koriscena sredstva, ne na ukupno odobreni minus i ona dospijeva na naplatu istekom posljednjeg dana u mjesecu.  Zatezna kamata varira od banke do banke; ide cak i do 2% na mjesecnom nivou. Provizija za odobrenje se placa prije pustanja sredstava i ona  takodjr varira od 0,5 do 1,5%. Obnavlja se godisnje; ako ste trosili vise i platili vise kamate, naredne godine imate sansu da uzmete veci iznos. Bajno.

Napravili smo malo takmicenje pod nazivom: “Prodaj najskuplji overdraft i ne mari za to”. BIlo je tijesno; svi kandidati su bili u izuzetnoj formi kada je u pitanju visina kamatne stope. Treniraju svakodnevno; cilj opravdava sredstvo.

Neslavno prvo mjesto i zlatnu medalju u visini kamatne stope urucujemo Erste banci, koja obracunava na ovedraft kredite obracunava kamatnu stopu od 18,25% do 23,95%, na godisnjem nivou.

Srebro dobija CKB; ukoliko se odlucite za overdraft kredit u ovoj banci, to zadovoljstvo  ce vas godisnje kostati od 20,99% do 22,99% kamatne stope, u zavisnosti od kategorije zaposlenog kojoj pripadate. Odobrenje kosta 1% od ukupno odobrenog iznosa.

Bronzanu medalju dobija Hypo banka; kamatna stopa na prekoracenje po tekucem racunu u ovoj banci iznosi od 1,5% na mjesecnom nivou, dok za odobravanje ovog kredita morate izdvojiti 1 % od inicijalno odobrenog iznosa.

Ostale banke su jako blizu postolja, ali su ipak malo jeftinije od vodeceg triumvirata.

Atlas banka ce Vam zaracunati kamatnu stopu od 1,20% na mjesecnom nivou sto je oko 16% godisnje, Prva banka ce za ovu vrstu kredita naplatiti 13-18% kamate na godisnjem nivou, dok kamata kod First Financial Banke iznosi 16% godisnje.

Kada je rijec o Hipotekarnoj banci, kamatna stopa na sredstva u dozvoljenom prekoracenju je 14,60 % godisnje, a naknada za odobrenje iznosi 1,5% od odobrenog iznosa.

Vidite i sami da je dozvoljeno prekoracenje je jedna od najskupljih pozajmica banke, a opet je najcesci vid zaduzivanja gradjana. Trik koji banke koriste jeste da Vam cijeli iznos novca koji imate na racunu i odobrenu pozajmicu predstavljaju kao raspoloziv iznos. Na taj nacin sticete utisak je to takodje vas novac i zbog toga ga slobodnije trosite. Veoma je bitno racionalno trositi novac iz ovog kredita. Ako je neophodno da vam dozvoljeni minus bude vid novcane podrske, kako biste “spojili” pocetak sa krajem mjeseca, bitno je da ne dodjete u situaciju nenamjenskog trosenja. 

Posto volimo matematiku, malo brojeva za kraj: banke pozamljuju sredstva od fizickih lica po 3,18% (zvanicni podaci Centralne banke Crne Gore). Posto sredstva plasiraju po prosjecnpj kamatnoj stopi od 18%, uradite matematiku sami. Ma mozemo i mi da oduzmemo dva broja; marza koju banke imaju po overdraft kredit iznosi cijelih 14,87% na godisnjem nivou.  A pored toga, uzmaju naknade za obradu, koje se krecu izmedju 0,5 do 1,5% na odobreni iznos,smo kako smo vec naveli.

Sad brzo u banku po formulare, priblizavaju se novogodisnji i bozicni praznici; samim tim i snizenja, nove kolekcije, modeli, boje, krojevi… Dok ne prodju zalihe, novca ima na pretek.

Disekcija veb sajta Dormeo.me - Neiskreni izlivi modernog marketinga

“Priznati da smo bili u zabludi, samo je priznanje da smo danas pametniji nego juce”, Johann Kaspar Lavater, 1741. - 1801. godine

http://www.youtube.com/watch?v=l2X9OtUV9yo

“Izgleda sasavo, ali mene ledja vise ne bole” cuvena je krilatica sa pocetka devedesetih godina proslog vijeka. Dok se u okruzenju vodio rat, nasa leda su vodila ljubav sa magicnom spravom univerzalnog naziva - Kosmodisk. Romansa u prosirenom opsegu traje i dan danas; slovenacka kompanija Studio Moderna je prosirila djelanost na Dormeo liniju za spavanje, Delimano opremu za kuhinju, obucu Walkmaxx, Shark opremu za ciscenje. Kosmodisk se podrazumijeva.

Princip koji ova kompanija njeguje kroz televizijski advertajzing je jasan: zakupite sto vise tv programa, bombardujte gledaoce pred spavanje mini atomskim bombama punih marketing uranijuma i pustite ih da ujutro dosetaju do telefona i naruce sve ono sto su vidjeli na televiziji. Ljudi su poceli da lice jedni na druge; na kafama pricaju o Dormeo jastucima, o kuvanju kineske hrane koja se najbolje pravi u Delimano woku. Cuju se i malobrojna misljenja da ljudi koji trce padaju u Walkmaxx patikama; doduse, to jos nije dokazano u policiji.

Pored ponude koja svadnevno vreba iz katodnih cijevi televizora, Studio moderna je prosirila djelatnost na njegovo velicanstvo Internet i to kroz veb sajt romanticnog naziva www.dormeo.me. Za sve vas kojima latinski nija jaca strana, kada bi glagol dormeo preveli na nas jezik, jedno od znacenja je - “ne radite nista”. Fanstasticno.

Dizajn i sadrzaj sajta - paralelna dijagonala dozivljaja

Bijela pozadina, modro plava boja Dormeo brenda, sa crvenim detaljima poput leptir masne. Zeleno polje za narucivanje; svaka slicnost sa zelenom bojom na semaforu je slucajna (podsvijest ne igra nikakvu ulogu).

Jedna od poruka glasi: “Dormeo proizvode mozete kupiti na rate preko penzionera”. Kada procitate ovu recenicu, osjecate se pomalo razocaranim; necete valjda kupovati preko penzionera? U praksi, morate stati ispred penzionera i preko njega kupiti omiljeni Dormeo proizvod. Jos ako je visok, imate problem; kako ga preskociti, dok cita Pobjedu?

Dalje kazu: “Zavrtite tocak srece i osvojite popuste do 50%”. Vase je samo da ispunite podatke: ime, prezime, pol, e mail adresu (sto u praksi znaci prikupljanje vasih podataka kako bi mogli iznova da vam salju mailove i zvrckaju vas telefonom). Onda kliknete na cetvrtasto polje koje se zove “Zavrtite tocak srece”. Cekajte; zar tocak nije okrugao? Jos jedna dilema: Kako da zavrtim kad treba da kliknem? Hm. Nesto ne mirise na dobro. Lici na onaj vic kad zena uhvati muza u prevari, a on joj kaze: Vjerujes li ti vise meni ili svojim ocima?

Imaju i sekciju “Tekstovi”; evo nekih zanimljivih cinjenica sa sajta: 

zenski mozak je 11-12% manji od muskog;

Muskarci imaju bolji osjecaj za prostor od zena;

zene su podloznije poremećajima kao sto su depresija, anksioznost (ovo se ponavlja dva puta)

muskarci vise vole da se skoncentrisu na poslove i zadatke koji ne zahtijevaju komunikaciju.

Onda muskarce optuzuju za seksizam?!

Citamo dalje, savjeti sa sajta su bas mocni:

Tipicno za frizere je da lako dobiju musteriju, ali je isto tako lako i izgube;

Najlaksi nacin da svom frizeru stavite do znanja da niste zadovoljni njegovim radom je da jednostavno prestanete da idete u njegov/njen salon;

Da li ste na istoj talasnoj duzini sa potencijalnim frizerom?;

Sve je u zglobu;

Jedan od kljucnih momenata za veću pređenu kilometrazu predstavlja i umjerena brzina kretanja.

Poucno, nema sta; nove generacije ovdje mogu procitati sve sto je neophodno za uzivanju u zivotu punim plucima!

E, sad je stvarno vrijeme da se uozbiljimo. Moramo biti surovo iskreni sa vama: gore navedeni primjeri su samo dobro upakovane marketing “fore”, koje timovi skupo placenih prihologa i strucnjaka pripremaju kako bi vam odvukli paznju od svakodnevnice i usmjerili je na kupovinu (najcesce) beskorisnih proizvoda. Uzimaju vase licne podatke, unose u bazu i konstantno vas bombarduju informacijama iz svoje ponude. U prodaji postoji pravilo poznato kao 10-7-4-1; pokucaj na 10 vrata, 7 puta ce ti neko otvoriti, imaces 4 prilike da prodas proizvod, 1 put ces ga i prodati.

Malo primijenjene psihologije u marketingu: Osnovni  smisao marketinga lezi u nastojanju da se prepoznaju potrebe i zelje potrosaca, kako bi se napravile ponude proizvoda koji će ih zadovoljiti. U centru izucavanja potrosackog ponasanja nalazi se teznja za razumijevanjem nacina na koji se donose odluke za kupovinu. Kreira se model koji donosenje odluka kategorizuje na dvije odrednice: nivo ukljucenosti potrosaca i kolicinu prezentovanih informacija.

Nesto o bojama: Plava boja koja dominara brendom Dormeo je boja koju voli najveci broj ljudi. Cak 53% zastave svijeta imaju plavu boju. Takodje, plava je najvise koriscena boja u identitetu kompanija. Druga boja koja dominira na sajtu je crvena boja; poslije plave, to je boja koju ljudi najvise vole. Cak 77% zastava svijeta ima u sebi crvenu boju. 

Statisistika vezana za boje je zapanjujuca: 92,5% potrosaca nagalsavaju da im je vizuelni faktor odlucujuci prilikom kupovine; boja moze povecati prepoznatost brenda do 80%; reklame u boji su 42% cesce od crno bijelih; boje mogu poboljsati razumijevanje brenda.

Zbog cega sve ovo pisemo? Sto je nasa poruka za vas danas? Ne koristite kreditne kartice, ne trosite novac na dobro ukapkovane i skupe proizvode; sasvim cete dobro spavati i na obicnom jastuku. Miran san dolazi iz glave, ne zato sto je glava polozena na Dormeo jastuku. Garantujemo; ako nismo u pravu, vracamo novac za 30 dana :)

Sta da radite u slucaju da izgubite ili vam neko ukrade karticu

Juce je jedan od najvecih americih trgovinskih lanaca, Target, objavio da su podaci o 40 miliona korisnika njihovih kreditnih kartica ukradeni. To su podaci o imenu i prezimenu korisnika kartice, broju kartice, datumima isticanja i CVV (sigurnosni kod ). Rezultat ove kradje moze biti kreiranje novih, fantomskih kartica, na druga imena, ali sa sredstvima koje su imali originalni korisnici! 

S tim u vezi, zelimo da vas podsjetimo sta treba da uradite u slucaju da izgubite karticu ili vam je neko ukrade:

1. Odmah prijavite slucaj banci u pismenoj formi ili putem poziva na zvanicne brojeve call centru banke;

2. Izvadite izvjestaj iz Regulatornog kreditnog biroa ( vec smo pisali o ovome:evo linkahttp://upravljanjefinansijama.blogspot.com/2013/12/saznajte-koliko-ste-duzni-bankama-kao.html);

3.Pratite transakcije tako sto cete izvaditi izvod u banci ili on-line ako imate e-banking proizvod;

4. Prijavite sumnjive transakcije banci.

Case study: Crna Gora protiv Jabbuke (Apple) - Klasicni disbalans trendova neoliberalne ekonomije; sta Papa i CEAC kazu o tome?

“Kritika je nešto što možemo lako da izbjegnemo ne čineći ništa, ne govoriti ništa i biti ništa” - Aristotel, 384 - 322. godina BC.

Inspiraciju za danasnji tekst dugujemo drugu Stevanu (u svijetu poznatom kao Steve Jobs). Drug Stevan je za okolinu vjerovatno bio pomalo luckast i gladan slave kada je prije nekih 30 i vise godina (01.04.1976 godine; datum je poznat, zar ne?) registrovao kompaniju Apple computers zajedno sa hipi drugarom Steveom Wozniakom. Poznata je cinjenica da je drug Stevan volio LSD, te je jednom izgovorio sljedece: “Uzimanje LSD je jedno od najznacajnijih iskustava u mom životu. LSD pokazuje da postoji i druga strana medalje. To je ojačalo moj osjećaj za ono što je bilo važno - stvaranje velikih stvari umjesto stvaranja novca, kao i stavljanje stvari u tok istorije i ljudske svijesti koliko god sam mogao”. Prvi kompjuter iz njihove radionice je izasao 1976. godine; naravno, neskromno su ga nazvali Apple I. 

Istorija personalnih racunara i IT industrije dobila je novog mitskog lika o cijoj je genijalnosti potroseno mnogo rijeci i napisano mnogo knjiga; nedavno je snimljen i film (holivudski sladunjavo, naravno). Nadamo se da mu Elton John nece posvetiti neku pjesmu, losa patetika bi onda bila kompletna. Druga Stevana mozete voljeti ili mrzjeti, ali ga nikako ne mozete osporavati. Necemo se baviti kopiranjem poznatih biograskih podataka o drugu Stevanu; malo cemo da pisemo o brojkama i slovima Apple-a. A one su zaista impresivne.

Apple u brojkama, 2013. godina: 

1. Prihod: 170,9 milijardi dolara

2. Poslovni rashodi: 106,6 milijardi dolara

3. Bruto profit: 64,3 milijardi dolara

4. Neto prihodi od kamata: 1,1 milijardi dolara

5. Neto profit: 37 milijardi dolara

6. Kapital: 123,5 milijardi dolara

7. Aktiva: 207 milijardi dolara

8. Gotovina i gotovinski ekvivalenti: 146,76 milijardi dolara

9. Dugorocni dug (za otkup sopstvenih akcija): 17 milijardi dolara

10. Cash flow: 14,2 milijardi dolara

11. Ulaganje u istazivanje i nauku: 4,5 milijardi dolara

Broj zaposlenih u septembru 2013. godine: 84,400.

Glavni proizvodi Applea sa prihodima:

a. iPhone: 91,2 milijardi dolara

b. Ipad: 32,9 milijardi dolara

c. Mac: 21,4 milijardi dolara

d. Softver i iTunes: 16 milijardi dolara

e. Akcesoari: 5,7 milijardi dolara

f. iPod: 4,4 milijardi dolara

Crna Gora (Montenegro)

Jedna od najstarijih slovenskih drzava imala je burnu istoriju; cesti ratovi, neplodno zemljiste, ponosni ljudi ciji je ponos cesto bio zloupotrijebljen. Kroz istoriju se zvala Duklja, Zeta, da bi se dolaskom dinastije Petrovica na vlast ustanovio naziv Crna Gora. 1878. godine postaje medjuranodno priznata drzava. Utapa se u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine; 21.maja 2006. godine postaje ponovo nezavisna drzava.

Montenegro u brojkama, 2013. godina:

1. Budzet: 1,16 milijardi EUR;

2. Bruto drustveni proizvod: 3,14 milijardi EUR;

3. Drzavni dug: 1,84 milijardi EUR;

4. Ulaganje u nauku: 5 miliona EUR (0,18% BDP-a);

5. Projektovani deficit: 240,9 miliona EUR.

Broj zaposlenih u javnom sektoru je oko 60.000.

Glavni izvori prihoda budzeta: 

a. Porezi :791,9 miliona EUR; 

b. Doprinosi: 393,8 miliona EUR; 

c. Takse: 20,9 miliona EUR;

d. Ostali prihodi: 31 miliona EUR; 

e. Pozajmice za finansiranje deficita: 227,9 miliona EUR.

Pogledali smo i uporedili cifre. I sto sad? Pa dobro, Apple je ipak multinacionalna korporacija, Crna Gora je mala drzava “na brdovitom Balkanu”; ne mozemo uporedjivati babe i zabe (drzavu i korporaciju - zapitajte se ko je baba u ovoj umotvorini). A mozemo li izvuci neki zakljucak, makar na temu uticaja korporacija na drzave?

U teoriji, jedno od svojstava drzavne vlasti je nezavisnost sto znaci da nije potcinjena niti povlascenja nekoj visoj vlasti od nje same. Kada ogolimo sustinu gore navedenih brojeva, sto mozemo zakljuciti na temu nezavisnosti drzavne vlasti? Danasnje drzave imaju samo formalnu nezavisnost; sustinski su zavisne od multinacionalnih korporacija. One imaju moc uticaja na donosioce odluka u pogledu pripremanja i donosenja zakona, implemetacije ekonomskih pravila koje se prave po njihovoj mjeri kao i izbora politickih struktura koje njima odgovaraju. 

Krajem novembra, poglavar Rimokatolicke crkve, Papa Franjo I napisao je sljedece: “Baš kao što zapovijed “Ne ubij” postavlja jasno ograničenje s namjerom da se sačuva vrijednost ljudskog života, danas moramo reći “Ne" ekonomskom isključivanju i nejednakosti. Takva ekonomija ubija“. 

Vjerovatno procitavsi Papine rijeci, u tekstu “Velika nevolja za malu zemlju” (svaka slicnost sa pjesmom “Mala prica o velikoj ljubavi” je, vjerujemo, sasvim slucajna), koji je je objavljen na uticajnom portalu EurActiv.com pocetkom decembra, advokat Matthias Menke, pravni savjetnik kompanije CEAC, poziva EU da “podvuce Vladi Crne Gore značaj pune efikasne zaštite svih postojećih i budućih stranih investicija i pruži punu pravnu zaštitu kompanijama poput CEAC koje su žrtve nepoštovanja vladavine prava”. Da podsjetimo, CEAC je pokrenuo arbitrazni postupak protiv Vlade Crne Gore sa pocetnim zahtjevom od 100 miliona EUR. 

Stay hungry, stay foolish. Uz rusku vodku. Prijatno i u zdravlje.

p.s. ako vam se svidjaju, sirite dalje nase postove; na taj vise nacin ljudi moze da ih cita.

History in the making: Patentiran perpetuum mobile za pravljenje novca

“Perpetuum mobile po definiciji je motor ili mašina koja jednom pokrenuta neprekidno radi i proizvodi energiju bez daljeg ulaganja energije iz spoljne sredine.”

Mantra je zvuk ili kombinacija zvukova (kratka molitva ili bajalica) koja se ucestalo ponavlja. Mantra u vidu slobodnog kretanja ljudi, roba, usluga i novca dominira vokabularom predstavnika neoliberalne ekonomije. Kombinacijom politickog, finansijskog i kulturoloskog uticaja, ta mantra nam se predstavlja kao dobitna kombinacija, gotovo kao popularna sedmica na Lotu; rijesice nam sve probleme (Suzanu Mancic sigurno svrbi desni dlan, prim. aut.).

Kakvo znacenje ima pomenuta neoliberalna mantra kada se malo zagrebe ispod povrsine sladunjavih parola o napretku i dostizanja “drzave blagostanja”? Ogranicavajuci se na Evropsku Uniju, dozvolicemo sebi slobodu da konstatujemo sljedece: 

1. velike EU drzave su decenijama investirale ogromna sredstva u industrijalizaciju, tehnologiju i poljoprivredu kako bi pospjesile svoju konkurentost i kvalitet proizvoda ; 

2. Paralelno sa time, politicke elite su dale zadatak birokratama da napisu pravila sta sve moze da se nadje na EU trzistu (zastitile su svoje investicije patentiranjem pravila; jedno od cuvenih pravila je bilo i dopustena zakrivljenost krastavaca od 10 milimetara na 10 centimetra ukupne duzine; srecom, nastupila je kriza pa su ovo pravilo ukinuli);

3. birokratizovale su sisteme povlacenja sredstava iz EU fondova, paralelno prodajuci know how za povlacenjem tih istih sredstava zemljama u tranziciji, cime se novac iz ovih zemalja dodatno izvlaci;

4. Najmocnije zemlje iskoristile su finansijsku krizu i visak likvidnosti na trzistima da povlace kredite po najnizim kamatnim stopama, dok se slabije zemlje zaduzuju po jako visokima kamatnim stopama;

5. Banke iz najmocnijih zemalja EU su pozajmljivale novac slabije razvijenim zemljama i na tim transakcijama su pravile velike profite;

6. Te iste banke daju kredite po povoljnim uslovima kompanijama iz istih drzava koje ulazu u proizvodnju, tehnologiju i poljoprivredu (redistribucija profita iz slabije razvijenih zemalja u jacanje vec jakih drzava i tamosnjih multinacionalnih kompanija).

Krug se tu zatvara i tako funkcionise iz godine u godinu, iz generacije u generaciju. Sve jasno i transparentno; cim su birokrate upakovale i odobrile, onda je i pravicno. Empatija u ovom biznisu nije dozvoljena.

Da se ne zadrzavamo u okvirima teorije, zacinicemo danasnji tekst brojkama: U vrijeme kada je finansijska kriza eskalirala, Njemačka, Finska, Austrija, Holandija i Francuska su snizile troskove zaduzivanja u iznosima od nekoliko desetina milijardi eura zahvaljujući oštrom padu kamata na finansijskim tržištima u odnosu na period prije krize! Prema studiji koji je uradila kompanija Allianz (jedna od vodecih osiguravajucih kuca na svijetu) u septembru 2012. godine, Njemacka je u periodu od 2010. do 2012. godine ustedjela 10,2 miljade EUR jer je kamatna stopa na njene drzavne obveznice pala sa 3,39%, koliko je iznosilo prije krize, na 1,18% koliko iznosi sada. Predvidja se da ce ukupna korist koju ce Njemacka imati od snizavanja kamatnih stopa iznositi nevjerovatnih 67 milijardi eura, sto predstavlja 3% od ukupnog Njemackog javnog duga.

Ako bi se Njemacka vratila na staru valutu (njemacku marku), njemacki godisnji BDP (bruto drustveni proizvod) bi pao za 0,5%. Pa dobro, nije to puno; crnogorski BDP je prosle godine pao 2,5%. E sad, ako navedeni procenat pada BDP-a primijenimo na visinu samog BDP-a, on bi u narednih 13 godina bio manji za 1,3 triliona (hiljada milijardi) EUR, sto predstavlja polovinu BDP-a u 2012. godini. Inace, ekonomija Njemacke cini oko 28% ukupne ekonomije EU; cisto da se zna ko se pita.

A vi se jos pitate zasto je euro kao valuta opstala?

Ne, nismo euroskeptici. Stvarno.