Case study: Crna Gora protiv Jabbuke (Apple) - Klasicni disbalans trendova neoliberalne ekonomije; sta Papa i CEAC kazu o tome?

“Kritika je nešto što možemo lako da izbjegnemo ne čineći ništa, ne govoriti ništa i biti ništa” - Aristotel, 384 - 322. godina BC.

Inspiraciju za danasnji tekst dugujemo drugu Stevanu (u svijetu poznatom kao Steve Jobs). Drug Stevan je za okolinu vjerovatno bio pomalo luckast i gladan slave kada je prije nekih 30 i vise godina (01.04.1976 godine; datum je poznat, zar ne?) registrovao kompaniju Apple computers zajedno sa hipi drugarom Steveom Wozniakom. Poznata je cinjenica da je drug Stevan volio LSD, te je jednom izgovorio sljedece: “Uzimanje LSD je jedno od najznacajnijih iskustava u mom životu. LSD pokazuje da postoji i druga strana medalje. To je ojačalo moj osjećaj za ono što je bilo važno - stvaranje velikih stvari umjesto stvaranja novca, kao i stavljanje stvari u tok istorije i ljudske svijesti koliko god sam mogao”. Prvi kompjuter iz njihove radionice je izasao 1976. godine; naravno, neskromno su ga nazvali Apple I. 

Istorija personalnih racunara i IT industrije dobila je novog mitskog lika o cijoj je genijalnosti potroseno mnogo rijeci i napisano mnogo knjiga; nedavno je snimljen i film (holivudski sladunjavo, naravno). Nadamo se da mu Elton John nece posvetiti neku pjesmu, losa patetika bi onda bila kompletna. Druga Stevana mozete voljeti ili mrzjeti, ali ga nikako ne mozete osporavati. Necemo se baviti kopiranjem poznatih biograskih podataka o drugu Stevanu; malo cemo da pisemo o brojkama i slovima Apple-a. A one su zaista impresivne.

Apple u brojkama, 2013. godina: 

1. Prihod: 170,9 milijardi dolara

2. Poslovni rashodi: 106,6 milijardi dolara

3. Bruto profit: 64,3 milijardi dolara

4. Neto prihodi od kamata: 1,1 milijardi dolara

5. Neto profit: 37 milijardi dolara

6. Kapital: 123,5 milijardi dolara

7. Aktiva: 207 milijardi dolara

8. Gotovina i gotovinski ekvivalenti: 146,76 milijardi dolara

9. Dugorocni dug (za otkup sopstvenih akcija): 17 milijardi dolara

10. Cash flow: 14,2 milijardi dolara

11. Ulaganje u istazivanje i nauku: 4,5 milijardi dolara

Broj zaposlenih u septembru 2013. godine: 84,400.

Glavni proizvodi Applea sa prihodima:

a. iPhone: 91,2 milijardi dolara

b. Ipad: 32,9 milijardi dolara

c. Mac: 21,4 milijardi dolara

d. Softver i iTunes: 16 milijardi dolara

e. Akcesoari: 5,7 milijardi dolara

f. iPod: 4,4 milijardi dolara

Crna Gora (Montenegro)

Jedna od najstarijih slovenskih drzava imala je burnu istoriju; cesti ratovi, neplodno zemljiste, ponosni ljudi ciji je ponos cesto bio zloupotrijebljen. Kroz istoriju se zvala Duklja, Zeta, da bi se dolaskom dinastije Petrovica na vlast ustanovio naziv Crna Gora. 1878. godine postaje medjuranodno priznata drzava. Utapa se u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine; 21.maja 2006. godine postaje ponovo nezavisna drzava.

Montenegro u brojkama, 2013. godina:

1. Budzet: 1,16 milijardi EUR;

2. Bruto drustveni proizvod: 3,14 milijardi EUR;

3. Drzavni dug: 1,84 milijardi EUR;

4. Ulaganje u nauku: 5 miliona EUR (0,18% BDP-a);

5. Projektovani deficit: 240,9 miliona EUR.

Broj zaposlenih u javnom sektoru je oko 60.000.

Glavni izvori prihoda budzeta: 

a. Porezi :791,9 miliona EUR; 

b. Doprinosi: 393,8 miliona EUR; 

c. Takse: 20,9 miliona EUR;

d. Ostali prihodi: 31 miliona EUR; 

e. Pozajmice za finansiranje deficita: 227,9 miliona EUR.

Pogledali smo i uporedili cifre. I sto sad? Pa dobro, Apple je ipak multinacionalna korporacija, Crna Gora je mala drzava “na brdovitom Balkanu”; ne mozemo uporedjivati babe i zabe (drzavu i korporaciju - zapitajte se ko je baba u ovoj umotvorini). A mozemo li izvuci neki zakljucak, makar na temu uticaja korporacija na drzave?

U teoriji, jedno od svojstava drzavne vlasti je nezavisnost sto znaci da nije potcinjena niti povlascenja nekoj visoj vlasti od nje same. Kada ogolimo sustinu gore navedenih brojeva, sto mozemo zakljuciti na temu nezavisnosti drzavne vlasti? Danasnje drzave imaju samo formalnu nezavisnost; sustinski su zavisne od multinacionalnih korporacija. One imaju moc uticaja na donosioce odluka u pogledu pripremanja i donosenja zakona, implemetacije ekonomskih pravila koje se prave po njihovoj mjeri kao i izbora politickih struktura koje njima odgovaraju. 

Krajem novembra, poglavar Rimokatolicke crkve, Papa Franjo I napisao je sljedece: “Baš kao što zapovijed “Ne ubij” postavlja jasno ograničenje s namjerom da se sačuva vrijednost ljudskog života, danas moramo reći “Ne" ekonomskom isključivanju i nejednakosti. Takva ekonomija ubija“. 

Vjerovatno procitavsi Papine rijeci, u tekstu “Velika nevolja za malu zemlju” (svaka slicnost sa pjesmom “Mala prica o velikoj ljubavi” je, vjerujemo, sasvim slucajna), koji je je objavljen na uticajnom portalu EurActiv.com pocetkom decembra, advokat Matthias Menke, pravni savjetnik kompanije CEAC, poziva EU da “podvuce Vladi Crne Gore značaj pune efikasne zaštite svih postojećih i budućih stranih investicija i pruži punu pravnu zaštitu kompanijama poput CEAC koje su žrtve nepoštovanja vladavine prava”. Da podsjetimo, CEAC je pokrenuo arbitrazni postupak protiv Vlade Crne Gore sa pocetnim zahtjevom od 100 miliona EUR. 

Stay hungry, stay foolish. Uz rusku vodku. Prijatno i u zdravlje.

p.s. ako vam se svidjaju, sirite dalje nase postove; na taj vise nacin ljudi moze da ih cita.