Finansijska sloboda - Svijest o skladu nesklada nesavršenih ljudi kroz konstruktivnu kritika postojećeg stanja

 

“Novac koji čovek ima jeste oružje slobode. Novac za kojim čovek trči, jeste oružje ropstva”, The Confessions of Jean-Jacques Rousseau, 1772. godina

http://www.youtube.com/watch?v=QulBUdp-SAQ

Digresija na pocetku teksta (jeste malo neobicno, ali sta da se radi; tema je zanimljiva, a i sloboda izrazanja je zagarantovana Ustavom) - vjerovatno ste naslov procitali nekoliko puta i nije vam bas najjasniji. Ne, nisu ono rijeci koje smo sami smislili; veliki Dzoni Stulic ih je ubacio u pjesmu koju potpisuje kao “Sloboda”. Da ne bude zabune, za pojasnjenja tvrdnji iz pjesme, morate se obratiti Dzoniju, ne nama; mi smo samo posrednici misli.

A sada mozemo preci na danasnji “domaci zadatak” - finansijska sloboda.

Polako se blizi kraj godine; sumirate utiske, racune, dugove, potrazivanja. Planirate da u narednoj godini napravite zaokret i konacno izadjete iz zacarnog kruga prekomjernog trosenja, dugova … Stara prica, tesko da ce ici bas tako lako. Nekad su objektivni razlozi dovoljno snazni da vam ne daju da imate previse razloga za optimizam. A tu su i subjektivni razlozi, na koje itekako mozete uticati i na koje zelimo da ukazemo u ovom tekstu.

Motivacija je jedan od kljucnih subjektivnih faktora bez kojeg necete uspjeti da dostignete finansijsku slobodu. Sta je finansijska sloboda? Finansijska sloboda je mnogo više od imanja novca - to je sloboda da budete ono što stvarno jeste i da radite ono što stvarno želite u životu. Dok citate ovo, u sebi govorite - ovo je filozofija, ne znaju ljudi sto pisu. Da bi izasli iz domena filozofiranja, u narednom tekstu procitajte sta je konkretno potrebno da bi postali finansijski slobodni.

p.s. Uputstvo za citanje narednog tekst: kliknite na link pjesme i pojacajte zvucnike do maksimuma; trebace vam sva motivacija ovoga svijeta!

Prvi korak: Postavite realne finansijske ciljeve

Na pocetku odmah treba da vam bude jasno sljedece: Ukoliko mislite da cete dostici finansijsku slobodu preko noci, varate se; ceka vas dug i mukotrpan put. Zaboravite na precice; na ovom putu ih jednostavno nema. Da bi sebi olaksali put ka finansijskoj slobodi, postavite sebi male realne ciljeve koji ce imati neko znacenje za vas. Na primjer: “Zelim da stedim kako bih kupio opremu za skijanje; to znaci da moram manje da trosim na ostalim stavkama, kako ne bih zapao u nezeljene dugove”. Mozete ciljeve definisati i pratiti zajedno sa svojim prijateljima, bracnim drugom, clanovima porodice kako bi ostali motivisani.

Drugi korak: Vodite evidenciju o svim prihodima; pratite gdje trosite svaki cent (misliti vs. znati)

Najbolji nacin da postane svjesni procesa kako novac dolazi i odlazi sa vaseg racuna je da znate kako zaradjujete i kako trosite; ovo se u mnogo cemu razlikuje od onoga sto mislite kako zaradjujete i trosite.

Ako ne vodite racuna o tome kako i koliko zaradjujete i trosite, na kraju cete trositi vise. Za pracenje troskova mozete koristiti obican papir, aplikaciju na telefonu, racunar; tehnika nije vazna, vazno je da pratite troskove. Pracenje troskova mora da vam postane navika; kao pranje zuba ujutru i navece!

Treci korak: Napravite budzet

Ako ste pravili formu sa pracenje troskova i pratili troskove nakoliko mjeseci, to vam daje dobru osnovu za kreiranje licnog budzeta. Ako se pridrzavate Pravila 50/20/30 koje smo ranije opisali, mozete prilicno lako napraviti kvalitetan licni budzet. Zapamtite, osnovni cilj je da trosite manje nego sto zaradjujete!

Cetvrti korak: Pregledajte ugovore koje imate sa pruzaocima usluga koje koristite

Najmanje jednom godisnje, detaljno pregledajte ugovore koje imate sa bankama (krediti, kartice, stednja), telekomunikacionim kompanijama, Elektroprivredom Crne Gore, kao i sa ostalim kompanijama cije usluge koristite. Trazite bolju uslugu i/ili popuste ako ste redovan platisa navedenih usluga. Takodje, ako rentirate stan, pokusajte da snizite cijenu rente. Zapamtite, imate pravo da pitate; ali to ne znaci da cete uvjek dobiti popust.

Peti korak: Optimizirajte racune koje imate kod banaka

Kao sto smo naveli u cetvrtom koraku, veoma je vazno da detaljno pregledate ugovore koje imate kod banaka, kako bi donijeli odluke o eventulanom zatvaranju racuna ili otvaranju novih, jeftinijih rauna.

Banke danas nude razne usluge o kojima ne znate puno. Informisite se i otvorite racun koji najmanje kosta, a koji moze donositi neku kamatu i ostale usluge koje nose benefite. Pokusajte da ugasite kreditne kartice tako sto cete refinansirati dug na nacin da placate mjesecnu ratu; dugorocno,

Sesti korak: Otvorite Fond za nepredvidjene slucajeve

Ako zivite od plate do plate, vjerovatno vam je poznat osjecaj kada iznenanada na naplatu dodje trosak koji nigdje niste predvidjeli - kvar na automobilu, zdravstveni pregled na koji morati otici … Kako bi izbjegli ove neprijatne situacije, pocnite da ostavljate sa strane makar 10% prihoda koji ostvarujete. Ako ne mozete ni toliko da ustedite, pocnite sa ustedom od 10 eura. Samo pocnite da stedite.

Sedmi korak: Napravite precizan plan za izlazak iz dugova 

Ako imate mentalnu snagu da stedite i ne trosite prekomjereno na nepotrebne stvari, sigurno cete poceti smanjivati dugove koji ce dovesti do potpune otplate kredita. Ovo je najtezi dio procesa dostizanja finansijske slobode; zahtijeva jako puno vremena, strpljenja i odricanja.

Osmi korak: Probajte da zaradite dodatni novac

Danas je jako tesko naci posao; zamislite da radite i dodatni. Ipak, ukoliko ste dobri u svom poslu, poslodavac ce platiti dobrog radnika za prekovremeni rad. Takodje, mozete raditi honorarne poslove koji ce se placati po ucinku. Ako imate hobije, iskoristite ih kao dodatni izvor prihoda (casovi jezika, obuka za rad na racunarima, poducavanje sviranja muzickog instrumenta…). Ako dobar izvor dodatog novca, napravite listu stvari koje vam ne trebaju i pokusajte da ih prodate.

Deveti korak: Naucite da trosite pametno

Ako pametno stedite, ne znaci da ste skrtica. Ne odricete se trosenja na stvari koje su vam vaze, vec dijelite vas tesko zaradjeni novac na stvari koje vam zaista trebaju. Strucnjaci ovaj naci trosenje zovu svjesnim trosenjem; dakle, imate punu kontrolu nad trosenjem. Za razliku svjesnog, postoji impulsivno trosenje - kupujete stvari jer se to ocekuje od vas, a i drugi kupuje te stvari. Dok kupujete impulsivno, ne razmisljate puno o posljedicama.

Deseti korak: Ulazite u svoje obrazovanja

Nikada ne znate sta vam moze koristiti u poslu; neko znanje koje druge kolege nemaju moze biti od presudnog znacaja za povisicu.

Eto, nadamo se da smo vam makar malo odskrinuli vrata finansijske slobode. Zapamtite, svako definise slobodu na nacin na koji njemu odgovora; nekome je 500 EUR dovoljno za srecu, nekome nije dovoljno ni 50.000 EUR. 

Za sam kraj danasnjeg teksta, zelimo da vam preporucimo knjigu od Ericha Fromma “Imati ili biti”, u kojoj su koncepti imanja i bivanja jako lijepo objasnjeni. U nekom od narednih tekstova, malo cemo razradjivati osnovne ideje iz nevedene knjige.

Kako 300 EUR postaje 414.901 EUR za vrijeme jednog radnog vijeka?

“Slozeni kamatni racun je osmo svjetsko cudo. Ko je razumije, zaradjuje; ko je ne razumije, placa je”, Albert Einstein, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1921. godine za otkrivanje Zakona fotoelektricnog efekta.

Da li ste znali da bi vam trebalo 258 dana da, vozeci automobil brzinom od 121 km/h obidjete jedan od Saturnovih prstena? A da li ste znali da u sahu postoji 169.518.829.100.544.000.000.000.000.000 nacina da odigrate prvih 10 poteza? 

Ako niste znali gore navedeno, sigurni smo da znate sljedece: više od polovine zaposlenih (50,26 odsto) u Crnoj Gori prima mjesečne zarade u visini do 250 EUR; 30,79 odsto građana prima između 250 i 500 EUR, dok skoro 16 odsto zaposlenih prima platu u rasponu između 500 i 1.000 EUR.

Sigurno znate i to da je minimalna potrosacka korpa za cetvoroclanu porodicu (sa naglaskom na minimalna) u oktobru mjesecu ove godine iznosila tacno 800,1 EUR, od cega se 248,20 EUR trosi na hranu i bezalkoholna pica, 354 EUR na neprehrambene proizvode i usluge, dok je vrijednost imputirane rente 197,70 EUR.

Kakve to veze ima sa slozenim obracunom kamate i Ajnstajnom? Uz pomoc Kalkulatora DB 800, prvog elektronskog džepnog kalkulatora u Europi, koji je napravila hrvatska firma Digitron daleke 1971. godine (po kojem sve kalkulatore zovemo digitronima, prim. aut.) i malo dobre volje, napravicemo prost finansijski model u kojem cemo konacno otkriti zasto je Ajnstajn izvjavio da je slozeni kamatni racun osmo svjetsko cudo, a mozda i najjaca sila u svemiru! 

Pretpostavke finansijskog modela su prilicno jednostavne: cetvoroclana porodica, sa dvoje djece, u kojoj oba supruznika rade i redovno primaju 250 EUR mjesecno u roku od 35 godina. Niko od njih u vremenu od 35 godina ne radi sljedece: ne ide kod doktora, odmor provodi u gradu u kom zivi, ne kupuje novu robu, ne ide u bioskop, ne pije kafe, ne ruca van kuce, ne jede kolace, ne ide na rodjendane, Novu godinu ceka kod kuce, ne obiljezava rodjendane, ne … Ovako bi mogli u nedogled. Jasan vam je princip.

Kalkulator u ruke, matematika je sljedeca:

1. 250 EUR puta dva (dvije plate) = 500 EUR visina mjesecnih prihoda ;

2. 800,1 EUR puta 1 (iznos potrosacke korpe) = 800,1 EUR visina mjesecnih troskova koje se odnose na potrosacku korpu;

3. 800,1 EUR minus 500 EUR = 300,1 EUR iznos mjesecnog manjka ;

4. 300,1 EUR puta 12 mejseci = 3.600,12 EUR iznos godisnjeg manjka, koji se finansira iz zaduzivanja ;

5. 3.600,12 EUR puta 35 godina = 126.004,20 EUR je iznos manjka koji ima cetvoroclana porodica za period od 35 godina;

6. 288.897,47 EUR iznosi kamata za period od 35 godina koju cetvoroclana porodica placa radi finansiranja manjka (ne ukljucujuci otplatu glavnice), kada se obracunava po slozenom kamatnom racunu;

7. 288.897,47 EUR plus 126.004,20 EUR = 414.901,67 EUR ukupan dug cetvoroclane porodice samo po osnovu finansiranja manjka od 300 EUR na mjesecnom nivou;

8. 414.901,67 EUR podijeljeno sa 4 clana porodice (pod uslovom da su svi zivi) = 103.725,41 EUR je dug svakog cetiri clana porodice.

Nagradno pitanje glasi: kako ce se dug finansirati? Ponudjeni odgovori:

a. kreditom,

b. kreditom,

c. kreditom.

Ukoliko napisete tacan odgovor u komentaru, imate pravo na objavu autorskog teksta prihvatljivog sadrzaja na nasoj Facebook stranici!

Ah ti procenti - koliko Crnu Goru stvarno kosta pogorsanje kreditnog rejtinga?

“Kad jednom nogom stojite u vatri, a drugom na ledu, statistika će pokazati da je vaše tijelo u idealnoj temperaturi” 

Nedavno je iz Ministarstva finansija iznesen podatak da ce nedavno pogorsanje kreditnog rejtinga Crne Gore dovesti do “blagog uvecanja cijene zaduzavanja” i to sa 5,75% na 5,95%.

Malo smo se bavili matematikom (na abakusu) i izracunali koliko to u praksi zaista kosta. 

Elem, Ministarstvo finansija (u daljem tekstu: MF) se zaduzilo za 80 miliona EUR, sa rokom otplate od tri godine (jednokratna otplata) i kamatnom stopom EURIBOR (http://upravljanjefinansijama.blogspot.com/2013/12/zlocin-i-kazna-fjodor-mihailovic.html) uvecan za marginu od 5,95%.

Dakle, MF ce krajem 2016-te godine platiti jos 80 miliona po kamatnoj stopi 3-mjesecni EURIBOR + 5,95%. Danas, tromjesecni EURIBOR iznosi 0,255%, sto znaci da je ukupna nominalna kamatna na danasnji dan 6,025%. Zanimljivo je da MF nije iznijelo podatak o tome kolika je provizija za navedeni aranzman, kako bi dobili nominalnu kamatnu stopu (za sve koji  ne znaju sta je razlika izmedju nominalna i efektivne kamatne stope, evo teksta na nasem blogu: http://upravljanjefinansijama.blogspot.com/2013/12/nominalna-i-efektivna-kamatna-stopa.html).

Iznos kamate koji ce MF platiti po ovom aranzmanu iznosi ukupno 15.112.622 EUR (oko 5 mil EUR godisnje). U slucaju da je kreditni rejting Crne Gore ostao isti, iznos kamate koji bi Ministarstvo finansija platilo iznosi ukupno 14.625.511 EUR. To je razlika od 487.111 EUR. Ako podijelimo ovu razliku sa iznosom glavnice od 80 mil EUR, dobijamo da je to 0,61% od tog iznosa!

Ako uzmemo malo veci abakus i primijenimo matematiku na ukupan iznos javnog duga koji iznosi 1,84 milijarde EUR i pretpostavimo da se otplacuje za tri godine, promjena kamatne stope igra znacajnu ulogu. Razlika izmedju nominalne kamatne stope prije i posloje snizavanja rejtinga iznosi 0,20%. Prevedeno u novac, Ministarstvo finansija ce platiti vise 11.203.555 EUR vise kamate zbog pogorsanja rejtinga! Da se vratimo na pocetka teksta, tu promjenu u kamatnoj stopi nazivaju blagom. “Blago nama s njoj, blago nama stvarno”.

I to nije sve! Trenutno, EURIBOR je na istorijskom minimumu. Ocekuje se njegovo povecanje u narednim godinama, sto znaci da cemo placati vecu kamatu. Evo i odgovora koliku: ako se EURIBOR poveca za 1%, Crne Gora ce platiti cak 56 miliona EUR vise kamate! A ako se poveca za 2%, pomnozite 56 miliona sa dva i dobicete zanimljivi devetocifreni broj. 

Sto rekose, “blago pogorsanje"?

Aktivnosti koje banka sprovodi u slucaju naplate potrazivanja

Kontinuitet rasta nekvalitetnih kredita (kredita koji kasne sa otplatom), i pored napora banaka na smanjenju njihovog nivoa predstavlja najveću ranjivost bankarskog sektora i potencijalni izvor rizika po finansijsku stabilnost Crne Gore. I pored relativnog uspjeha ostvarenog izmještanjem nekvalitetnih kredita u bilanse matičnih banaka, prodajom i/ili restrukturiranjem kredita, nastavlja se njihov rastući trend. Nekvalitetni krediti i ostala potraživanja su na kraju jula tekuće godine činili 17,8% ukupnih kredita i ostalih potraživanja. 

Kako se stanje u privredi pogorsava, svaka banka poostrava interne procedure u cilju pravovremenog reagovanja na naplatu potrazivanja po raznim osnovama: kreditima (glavnica, kamata), provizijama, naknadama. 

Nadamo se da nikada necete doci u situaciju da kasnite sa otplatom kredite; realnost je, ipak, drugacija. Stoga, na osnovu naseg iskustva, odlucili smo da vam prezentujemo nacin na koji banka reaguje u slucaju kasnjenja u otplati kredita:

Broj dana kašnjenja	Mjere
15-30	Usmeni kontakt sa klijentom Slanje prve pismene opomene
30-45	Dodatni kontakt sa dužnikom u cilju pronalaženja rješenja za naplatu,  slanje druge pisane opomene dužniku, sudužniku i jemcima sa raskidnim uslovom u skladu sa ugovorom o kreditu  pokretanje postupka interne blokada računa   aktiviranje administrativne zabrane i ostalih instrumenata obezbjeđenja
45-60	Intenzivan kontakt sa dužnikom, organizovanje sastanaka Informisanje druge sluzbe koja se bavi naplatom potrazivanja
60	Predaja dokumentaicje sektoru za naplatu potrazivanja
60- 90	Organizovanje dodatnih sastnaka oko reprograma  provjera o eventualnim uplatama  Priprema za prinudnu naplatu
Preko 90	Pokretanje postupaka prinudne naplate ili reprogram potraživanja

Kao sto vidite, banka kontrolise proces naplate kredita koji kasne u otplati od prvog dana. Vasa pravovremena reakcija moze da dovede do povoljnijeg polozaja u pregovorima sa bankom. 

Mastrihtski ekonomski koktel; sastojci: 20 ml inflacije, 10 ml deficita, 30 ml javnog duga, 10 ml valutnog kursa, 30 ml kamatnih stopa

Intro

Na samom jugu Holandije, u brdovitoj pokrajini Limburg, leži grad Mastriht, sa svojih 121.831 stanovnika i to na 49 metara nadmorske visine. Smješten je na obalama rijeke Maas, po kojoj je i dobio ime - ime grada potice od latinskih rijeci “Trajectum ad Mosam” ili "Mosae Traiectum" što znači "prelaz preko rijeke Maas”. Grad se dosta razlikuje od ostalog dela Holandije, najvise zbog toga jer je brdovit (na 49 metara nadmorske visine, da podsjetimo).

Zajedno sa Nejmehenom, važi za najstariji grad Holandije. Prema istrazivanjima turistickih agencija, Mastriht se nasao četvrtom mestu najgostoljubivijih gradova Holandije.

Receptura: Sveto pismo u EU makroekonomiji

Ugovor iz Maastrichta ili Holly Bible in EU economy, koji je potpisan u februaru 1992. godine, a stupio na snagu 1. novembra 1993. godine, definise pet kriterijuma koji predstavljaju set zahtjeva koje moraju da zadovolje zemlje članice Evropske Unije koje žele da uđu u treću fazu Ekonomske i monterne unije (EMU), što za posljedicu ima, između ostalog, zamjenu nacionalne valute eurom.

1. Godisnja stopa inflacije (http://upravljanjefinansijama.blogspot.com/2013/12/inflacija.html) ne smije biti viša od 1,5 % viša od prosjeka stope inflacije u tri zemlje članice EU s najnižom inflacijom.

2. Deficit budzeta: godišnji deficit budzeta ne smije biti veći od 3 % bruto drustvenog proizvoda (BDP) na kraju prethodne godine. Na primjer, ako je budzet 1.000.000.000 EUR (milijardu EUR), deficit ne smije biti veci od 30 miliona EUR (3% od jedne milijarde EUR).

3. Ukupni dug i BDP: odnos ukupnog duga države i BDP-a ne smije prelaziti 60%. Primjer: Ako je BDP jedna milijardna EUR, onda ukupni dug drzave ne smije biti veci od 600 miliona EUR.

4. Kurs: Nacionalna valuta zemlje kandidata ne smije varirati vise od +/- 15 % na godisnjem nivou.

5. Dugoročna nominalna kamatna stopa (na državne obveznice ili druga referentna kamatna stopa) ne smije biti veća od 2% prosječne kamatne stopu u tri zemlje sa najnižom inflacijom u godini koja prethodi razmatranju stanja u zemlji potencijalnoj članici EMU.

Bra'o za evropske komesare i birokrate koji su pisali ovaj Ugovor prije 20 godina, jer je danas situacija ista kao tada; nista se nije promijenilo, svijet je ostao isti. EU je dalje u punoj snazi, Kina se i ne pominje, nije bilo finansijske krize, krediti se uredno otplacuju. Bravo za ekonomiste koji ponavljaju da se moramo prodrzavati ovih pravila kako bi konacno usli u Klub 28 (do prije par mjeseci, dok Hrvatska nije usla bio je to Klub 27, ali ne onaj i cuveni klub 27; ako koga zanima tragedija muzike, evo linka:http://en.wikipedia.org/wiki/27_Club).

Da komentarisemo samo neke od problema koji prate cuvenih 5 kriterijuma:

1. Danas imamo situaciju u kojoj je nezaposlenost mladih pojedinih zemalja EU preko 40% i ima trend rasta (nezaposlenost nije jedan od gore navedenih kriterijuma, a veoma utice na ekonomiju jednu drzave). Ista pravila vaze za ove i za drzave koje imaju nisku stopu nezaposlenosti, sto ce reci da EU isti lijek primjenjuje na zdrave i bolesne pacijente. Sjajno! 

2. Javni dug za sobom vuče i kamate koje se placaju. Ako je kamatna stopa 5% na godisnjem nivou, to znači da zemlja sa javnim dugom koji iznosi 60% BDP-a, mora da ima realni rast od 3% samo da bi mogla da izmiruje dospjele obaveze kamata, pri cemu realizacije nijedne investicije. Ako nema ovih investicija, drzava počinje da se zadužuje kako bi finansirala stare dugove. Zvuci poznato?http://upravljanjefinansijama.blogspot.com/2013/12/kroki-analiza-crnogorskog-budzeta-za.html

3. Prosjek javnog duga za 28 članica Europske unije iznosio je na kraju drugog tromjesečja ove godine 86,8 posto. To su oni isti koji su odredili su da je ovaj limit 60% :) WTF?! Propise krse oni koji su ih pisali? Nemoguce!

This is the end…

Kada nasa Vlada bude narucivala ovaj koktel u neogranicenim kolicinama, najbolje bi bilo da ga trazi kao sto to radi James Bond: “Shaken, not stirred” uz stvar “This is the end, my beautiful friend”. Trebace nam majstorsko iskustvo i perfidne vjestine tajnog agenta 007 za prevazilazenje brutalnog mamurluka koji ce ovaj koktel izazvati kad se probudimo.

Last but not least - Crna Gora je uvela euro kao nacionalu valutu 2001. godine, politickom odlukom zemalja clanica Evropske unije. Cheers everybody!