Case study “Montenegro airlines a.d. Podgorica: misterija gubitka od 69 miliona EUR”

“Zаr očekuješ dа letiš dok si bezbjedno smješten u gnijezdu svojih uvjerenjа? To nije letenje. To je mаhаnje krilimа!”

Juce su mediji u Crnoj Gori i regionu prenijeli vijest sa sjednice Odbora direktora crnogorske nacionalne kompanije Montenegro airlines, u kojoj se moglo procitati da je ukupan dug kompanije skoro 69 mil EUR. Konstatuje se da su najveći iznosi po osnovu duga sljedeci: 

1. obaveza plaćanja poreza i doprinosa u iznosu od 6,4 mil EUR;

2. dug prema Agenciji za kontrolu letjenja 9,5 mil EUR;

3. krediti prema bankama 12,75 mil EUR sa kamatama do otplate;

4. dug prema JP Aerodromi Crne Gore 12,76 mil EUR;

5. Neraspoređeni gubitak na dan 1. januar 2013. godine iznosi 24,37 mil EUR.

Ne zeleci da ulazimo u dosadasnje poslovanje nacionalne aviokompanije, niti da branimo dosadasnji menadzment, sa strucne strane smatramo da bi trebalo pojasniti sljedece:

1. Iz cjelokupnog teksta se moze zakljuciti da “prebijanje” duga sa Agencijom za kontrolu letjenja  i Aerodromima Crne Gore nije sprovedeno (a koje je prethodno odobreno od strane vecinskog vlasnika, Vlade Crne Gore), sto znaci da bi trebalo umanjiti dugovanja za 9,5 i 12,76 mil EUR, odnosno za ukupno 22,26 miliona EUR; 

2. Krediti prema bankama iznose 12,7 mil EUR i to sa kamatama do otplate, sto znaci da su unaprijed obracunate kamate koje nisu dospjele (dospijevaju u buducnosti) te samim tim iznos duga je uvecan za kamate koje ce se platiti u narednom periodu. Zamislite da se uzme kao gubitak gorivo koje se planira potrositi u narednom periodu? Ili neki drugi trosak? Zbog toga, od iznosa 12,7 mil EUR treba umanjiti iznose unaprijed obracunatih kamata;

3. Nerasporedjena gubitak od 24,7 mil EUR nije dug; to je akumulirani gubitak od pocetka poslovanja kompanije do danas. To se ne moze uzeti kao dug, jer bi po toj logici stvari nerasporedjeni dobitak trebalo definisati kao potrazivanje, sto nikako nije ispravno.

Dakle, prostim sabiranjem navedenih stavki dolazimo do iznosa od 46,96 mil EUR (nisu ukljucene kamate koje su unaprijed obracunate) koji se ne mogu posmatrati kao dug.

Ostale dvije stavke duga bi trebalo posmatrati ovako: 

1. Dug koji se odnosi na kredite, ukoliko su pravilno iskorisceni i uredno se vracaju, ne bi trebalo smatrati losom stavkom; napokon, danas gotovo svaka kompanija ima kreditno zaduzenje.

2. Dug za poreze i doprinose u iznosu od 6,4 mil EUR je nedopustiv; na ovo bi Poreska uprava trebala obratiti posebnu paznju. Mada,  ima jos kompanija u drzavnom vlasnistvu koje imaju neplacene obaveze za poreze i doprinose. Ovo je vazno napomenuti, jer je drzava u ovoj godini naplatila 100 miliona EUR vise poreza u odnosu na proslu godinu.

Ovim tekstom smo zeljeli da ukazemo kako se neadekvatno predstavljanje cinjenica iz oblasti finansija moze iskoristiti za, najblaze receno, stvaranje konfuzije i negativne percepcije kod citalaca. 

Jos jednom da naglasimo, nismo “advokati” dosadasnje uprave nacionalne aviokompanije, samo ukazujemo na pravilnu interpretaciju cinjenica iz finansijskih izvjestaja. Takodje, ne zelimo da se bavimo pricom da li su sredstva utrosena namjenski ili ne.

Naravno, otvoreni smo za diskusiju na ovu temu.