Srecna Nova godina!

Purgatorije: Kako da spalite 809 miliona EUR u 20 minuta?

Prednovogodisnju pricu o autoputu pocinjemo jednom logickom digresijicom :) Svi znamo da se jedna cjelina, ako se podijeli na tri dijela, sastoji upravo iz ta tri dijela. Intuitivnim monologom sa hipotalamusom u potpunoj tisini, izolovani od svakog moguceg ataka na cula radi povecanja koncentracije, zakljucujemo sljedece: druga trecina se nalazi izmedju prve i trece trecine; dakle tacno u sredini! U takvom intelektualnom naletu, poentiramo: na drugi dio se moze prikaciti samo prvi ili treci dio te cjeline, dok se na prvi i treci dio moze prikaciti nesto cime bi se ukupna cjelina povezala sa nekom drugom cjelinom. Opijeni instant povecanjem IQ-a, zadovoljno konstatujemo da nam je nebo granica. Vaaau.

Ovih dana smo imali prilike da dobijemo informaciju da ce dio autoputa od Bara do Boljara (ukupne duzine 165 kilometara), trasu Smokovac - Matesevo u duzini od 42 kilometra, graditi kineska Kompanija za telekomunikaciju i infrastrukturu (CCCC), odnosno njena ćerka kompanija - Kineska korporacija za izgradnju puteva i mostova (CRBC).

Kinezi nude da 42 kilometra auto-puta izgrade za 809,58 miliona evra, sto iznosi 19,27 miliona EUR po kilometru ili 19.270 EUR po duznom metru autoputa, a koji bi kreditirala kineska državna Exim banka. Udio Crne Gore bi iznosio 121,42 miliona EUR, dok bi Kinezi finansirali razliku od 688,16 miliona EUR.

Da ne postavljamo pitanje odakle nam 121,42 miliona EUR, nego da predjemo na analizu kreditnog aranzmana. Uslovi kreditnog aranzmana od 688,16 miliona EUR su sljedeci: grejs period od pet godina, kamata od 2% na godisnjem nivou, ukupni rok otplate od 20 godina. Kolateral: državna garancija. Siroko, nema sto. Valuta zaduzenja: jos nije precizirano, sto dodatno moze podici buduce troskove ovog aranzmana. Crna Gora bi za 25 godina vratila ukupno 223,82 miliona EUR (70,3 miliona EUR kamate u grejs periodu, kao i 153,52 miliona EUR redovne kamate). Godisnja rata bi iznosila 42,08 miliona EUR.

Kako ce se otplacivati ovaj kredit? Vas odgovor je vjerovatno sljedeci “Ada iz naplate putarine, druze.” U praksi, stvari oko putarine stoje ovako: postoje dva modela naplate putarine: vinjete (fiksna putarina - vazi u Austriji i Sloveniji) i naplata putarine po predjenom kilometru (Italija, Spanija, Franscuska). Ako se nasa Vlada odluci za drugi model, standardna cijena u EU iznosi 7 eurskih centi po kilometru, sto znaci da ce cijena voznje po nasem autoputu iznositi 2,94 EUR (0,07 EUR * 42 kilometra). 

Inverzna matematika: Ako uzmemo cinjenicu da je samo za otplatu kredita za izgradnju ove dionice autoputa potrebno platiti godisnju ratu od 42,08 miliona EUR, dolazimo do podatka da, samo za finansiranje otplate kredita, godisnje na ovom dijelu autoputa treba da prodje 14.312.925 automobila ili cak 39.213 automobila dnevno! U ovoj prostoj racunici nisu uzeti troskovi odrzavanja autoputa, troskovi zaposlenih, administracija, troskovi osiguranja i svi ostali troskovi koji prate ovoliki projekat, a koji nisu i nikako ne mogu biti mali. Molim?!

Dodamo li pomenutoj matematici malo znanja fizike iz osnovne skole, mozemo dobiti  sljedeci podatak: ako se vozilo krece brzinom od 130 kilometara na sat, to znaci da ce preci autoput za 20 minuta; svaki minut voznje autoputem kosta 40,47 miliona EUR. A posto se autoputem uvjek vozi malo brze, vrijeme voznje autoputem se dodatno smanjuje. A mozda ogranice brzinu na 80 km/h, da se bolje upoznaju putnici sa prirodnim ljepotama Crne Gore.

Posto smo konstatovali postojanje cifara od-kojih-ce-nasu-djecu-da-boli-glava-a-unucad-novcanici-dok-za-praunucad-nismo-sigurni, lagano mozemo da se vratimo na pocetak price, pa da lijepo spojimo cinjenice kako dolikuje: Crna Gora gradi drugu trecinu neisplativog autoputa koja ne povezuje Bar i Boljare (jug i sjever), vec Podgoricu i Matesevo (srednju regiju). I to po cijeni od 42,08 miliona EUR po kilometru ili 40,47 miliona EUR po minuti voznje. I tacka.

Dragi nasi citaoci, Srecna vam Nova godina; mozda Deda Mraz donese svima nama po koji kilogram asfalta, pa da konstruktivno doprinesemo izgradnji autoputa. Sigurni smo da Deda Mraz nece skrenuti sa naseg autoputa dok nam donosi (Danajske) darove :)

Kviskoteka 2014. - Dje idu (nase) pare iz Budzeta

http://www.dailymotion.com/video/xgxxli_kviskoteka-uvodna-spica-tv-zagreb-jrt_shortfilms

Vjerovatno ste culi ili se sjecate popularne Kviskoteke, televizijskog kviza opsteg znanja koji je emitovala TV Zagreb. Kviz je nastao 1979. i emitovan je 15 godina od 1980. do 1995. godine. Voditelj kviza u prve četiri sezone bio je Ivan Hetirch, a od 1990. godine Oliver Mlakar, za koga se Kviskoteka uglavnom vezuje.

Kviskoteka je bila organizovana u nekoliko igara:

• ABCD pitalice; 

• Bliski susreti ;

• Igra asocijacija;

• Igra detekcije ;

• Igra pitanja i odgovora.

U narednom tekstu, malo cemo se igrati Kviskoteke sa budzetom za 2014. godinu. Bez Olivera Mlakara, naravno.

Download-ovali smo predlog Zakona o budzetu za narednu godinu; sada znamo koji su prioriteti Vlade Crne Gore u 2014. godini. Isplata penzija i plata; po mogucnosti redovna i bez povecavanja. Ko jos pita o stopi inflacije i uskladjivanju penzija i plata sa njom?! Penzioneri se nece buniti, sigurno.

Ukratko, mozemo konstatovati da Vlada nastaviti sa stezanjem kaisa radi “dalje fiskalne konsolidacije”. U prevodu, to znaci da ce povecavati naplatu prihoda i smanjivati rashode.

A kako to rade? Malo smo “cesljali” budzet; naisli smo na neke zanimljive stavke, pa je red da ih nabrojimo i malo komentarisemo:

Prihodi

1. Od naknada za priredjivanje od igara na srecu Ministarstvo finansija ce naplatiti 3,26 mil iona EUR. Obzirom na cinjenicu da u Crnoj Gori bas i nema kladionica na svakom cosku, slot klubova u blizini skola, kazina u poznatim hotelima, naplata pomenutog iznosa i nije tako los podatak. Salu na stranu, u Crnoj Gori potpisano je 384 koncesiona ugovora za kladionice, za automat klubove 128, dok za posebne igre u kazinima potpisano četiri a za tombole devet koncesionih ugovora. Hajde da podijelimo podjelu dva broja: od 525 koncesionih ugovora, prihodujemo 3,26 mil EUR tj. samo 6.210 EUR po jednom koncesionom ugovoru.  Mozda bi trebalo predloziti da se priredjivaci igara na srecu caste i ova 3,26 miliona; dje bi narod vikendom izlazio i ispijao kafe dok ispunjava kvote. Samo da je ‘leba i igara.

2. Naknada za koriscenje prirodnih dobara ce biti realizovana u iznosu od 2 mil EUR. Da navedemo koje su to naknade: naknada za korišćenje šuma, naknada za korišćenje mineralnih sirovina i koncesiona naknada za izgradnju i upravljanje marinom. 

a. Ajmo malo o sumama: Ukupna površina Crne Gore iznosi 1.381.200 hektara od čega prema statističkim pokazateljima na šume i šumsko zemljište otpada 743.609 hektara ili cak 54% povrsine nase drzave, dok je preko 60% stanovništva vezano za selo i prostore koji su bogati šumama. I sto radi drzava? Nastavlja trend iz prethodnih godina i naplacuje simbolican iznos eksploataciju suma koji se mjeri centima. "Uzimamo od siromašnih, da bismo dali bogatima”,  rekao bi Alan Ford.

b. Malo o naknadama za koriscenje mineralnih sirovina: Prema podacima iz 2011. godine, zakljuceno je  44 koncesiona ugovora. Vrijednost rudarske proizvodnje u 2011. godini iznosila je 66,7 mil EUR, dok je naknada koja je naplacena bila 2,6 mil EUR, sto je 3,8% od ukupne vrijednost proizvodnje. Previse, zaista; glasamo da i njima treba omoguciti da crpe nase rudno bogatstvo besplatno. A mozda da se ponovo prisjetimo  Alana Forda iz prethodnog pasusa?

3. Novcane kazne su projektovane na 11,82 mil EUR. Ako podijelimo sa brojem stanovnika Crne Gore, dobijamo da ce svaki od 620.009 stanovnika Crne Gore platiti po 19 EUR kazni naredne godine. How nice.

Rashodi

Naknade skupstinskim poslanicima su 400.000 EUR. Posto ih ima 81, pored redovne plate, svaki poslanik ima na raspolaganju dodatnih 4.938 EUR. Konacno su se slozili oko necega. No further comment.

2.  Za konsultantske usluge, projekte i studije predvidjen je trosak od cak 22,8 mil EUR. Posto je zanimljiva tema, a cini skoro 2% ukupnog budzeta, poseban tekst cemo posvetiti ovoj stavci budzeta! Vjerujte, bice jako zanimljivih podataka.

3. Potrosicemo 7,5 mil EUR za zakup objekata. Ova cifra mozda i ne bi bila problem, da Vlada Crne Gore u ovoj godini nije zapocela program naplate poreskog duga imovino putem kompenzacije za poslovne prostore za koje se procijeni da je u njih moguce izmijestiti drzavne organe kako ne bi - placali zakup?! Obzirom da je Zakonom o budzetu u 2012. godini zakup iznosio 7,7 mil EUR, postavlja se pitanje da li program naplate poreskog duga daje dobre rezultate? A mozda ce naplatiti poreske dugove imovinom, istovremeno zadrzavajuci zakupe. I tako u krug.

4. Subvencije su planirane za 18,87 mil EUR. Kako cemo potrositi ove novce? Izgleda da volimo poljoprivredu, ribu, struju i pruge: Ministratstvo poljoprivrede ce potrositi 9,58 mil EUR na subvencije. Za razvoj energetike potrosicemo 6 mil EUR, dok je budzet Direkcije za zeljeznice u domenu subvencija cak 2,3 mil EUR. Valjda konacno pocnemo da kupujemo domace, a mozda i da izvozimo.

Sto mozemo da zakljucimo iz navedenih podataka? Smatramo da je bilo prostora da se, umjesto raznih taksih koji se uvode, prihodi povecaju za dodatnih nekoliko miliona EUR i to samo na osnovu koncesionih naknada. Takodje, rashodi su mogli biti smanjeni u znacajnim iznosima ili makar rasporedjeni na nauku i obrazovanje (pazite sad podataka: prije nekoliko nedjelja smo bili zatrpani informacjiom da je Vlada izdvojila cak 5 miliona EUR za nauku, a daju 22 miliona EUR na konsultantske usluge).

 No dobro; sto bi rekao Laza Lazarevic - “Sve ce to narod pozlatiti”.

Hvala

Century in the making: 100 godina FED-a, najplacenijeg DJ-a u najpoznatijem kazinu na svijetu

“Srecan rodjendan tebi, 

srecan rodjendan tebi,

Srecan rodjendan dragi FED(i)

Srecan rodjendan tebi.”

Ukazom ondasnjeg Predsjednika SAD-a Woodrow Wilsona dalekog 23.12.1913 godine formiran je FED ili Sistem Federalnh rezevi. Zakon je FED definisao kao privatnu instituciju koja je ovlascena za regulaciju i kontrolu finansijskih i monetarnih institucija, kao i tržišta u SAD-u. Cek, cek, cek; privatna institucija regulise finansijske i monetarne institucije, kao i trziste najvece ekonomije svijeta?! Vec 100 godina? Bravo za tvorce tog zakona, vidovnjaci iz Oza. U medjuvremenu, dogodila su se dva Svjetska rata, nebrojeno mnogo kriza, krahova berzi, stotine diktatora… FED je opstao i jaci je nego ikad, kao Mile Kitic.

Sto napisati o FED-u a da ne bude potpuno dosadno? Tri su osnovna cilja definisana za sprovodjenje monetarne politike FED-a: maksimalna zaposlenost, stabilnost cijena i umjerene dugorocne kamatne stope. Vremenom, ovlascenja FED-a su prosirena: nagleda i regulise poslovanje komercijalnih banaka, upravlja stabilnoscu finansijskog sistema obezbjedjujuci kreditnu podrsku vladi SAD i medjunarodnim insititucijama, kao i da ojaca poziciju SAD u svjetskoj ekonomiji. Hm.

Dobro ste procitali - vlasnici privatnih banaka su vlasnici FED-a koji kontrolise poslovanje tih istih komercijalnih banaka i daje im novac po povoljnim kamatnim stopama koji oni dalje plasiraju po vecim kamatnim stopama. Konflikt interesa? Ma ne. Humanitarni rad? Vjerovatno.

Ko regulise poslovanje FED-a? Ovi likovi ne podnose racune nikome; formalno ih kontrolise Senat, ali sustinski niko. Niti ce.

Rizikujuci da pokvarimo Arsenovu sansonu dosadnim brojevima, isticemo da se profit koji FED ostvari uplacuje Vladi SAD, ali tek nakon placanja 6% obavezne dividende koja se placa vlasnicima FED-a. Profit FED-a 2010.godine, iznosio je 82 milijarde dolara, pri cemu je drzavi transferisano 79 milijardi dolara. Razlika od 3 milijarde dolara se isplatila vlasnicima FED-a (onim komercijalnim bankama koje FED kontrolise, da podsjetimo).

Sto drugo da napisemo, osim sljedeceg: Dragi FED-e, svaka tebi cast i srecan ti rodjendan, zivio ti nama jos 100 godina. Takvoga majka ne radja dva puta. 

Makijavelisticko kreditiranje gradjana - Koliko vas stvarno kosta ovedraft kredit?

“I’m gonna make him an offer he can’t refuse” - Marlon Brando; The Godfather, 1972. Francis For Coppola

Rasprodaje. Popusti. Nove kolekcije, boje, modeli. Manekenke se smeskaju sa naslovnih strana. Vesele su, zubi im se bijele. Nemaju viska kilograma. Potpuni negativ stvarnosti. Gledaju vas sa visine, zavodnicki, prosto se zaljubljujete u njih. U radnjama vas svi docekuju sa sirokim osmijehom; taaako je blistavo! Sve je na dohvat ruke;  opet van domasaja. Kako da ne kupite onaj kaput? Ili one cipele? I onda samo od sebe klikne (a mozda zato sto je preko puta postavljen bancin bilbord sa ponudom kredita): “Znam, uzecu kredit u banci! I to overdraft”. Moderno je znati neke rijeci na engleskom. Neko kaze da to nije kredit, vec pozajmica. Da, da, bas.

Overdraft kredit predstavlja vrstu kredita koji banka odobrava korisniku radi nenamjenske potrosnje. Koriscenjem sredstava iz ovog kredita, stanje na bankovnom racunu postaje negativno i tada se bankarskim zargonom kaze da je stanje prekoraceno, odnosno over the draft (preko granice). Taj minus predstavlja dozvoljeno prekoracenje po tekućem racunu, za koje gradjani smatraju da predstavlja idealno rjesenje za prevazilazenje kratkorocnih potreba za finansijskim sredstvima. Uzimajuci u obzir da je ovo jedan od najtrazenijih kredita, postavlja se pitanje da li su gradjani svjesni da je dozvoljeni minus zapravo najskuplji kredit koji mogu uzeti? 

Kao sto znate, u Crnoj Gori posluje 11 banaka i svaka od njih nudi overdraft kredite, osim Komercijalne banke AD Budva (makar mi nismo nasli podatke na sajtu). Naglasavamo  i cinjenicu da na sajtu NLB, Societe Generale i Invest Banke Montenegro  ne postoje podaci o visini kamatne stope koja se obracunava na ovu vrstu kredita.

Koliko je zapravo visoka kamatna stopa na dozvoljeni minus? Crnogorske banke daju veoma visoku kamatu na prekoracenje po tekucem racunu;  krecu se od 13% do cak 24% na godisnjem nivou. Kamata se obracunava na koriscena sredstva, ne na ukupno odobreni minus i ona dospijeva na naplatu istekom posljednjeg dana u mjesecu.  Zatezna kamata varira od banke do banke; ide cak i do 2% na mjesecnom nivou. Provizija za odobrenje se placa prije pustanja sredstava i ona  takodjr varira od 0,5 do 1,5%. Obnavlja se godisnje; ako ste trosili vise i platili vise kamate, naredne godine imate sansu da uzmete veci iznos. Bajno.

Napravili smo malo takmicenje pod nazivom: “Prodaj najskuplji overdraft i ne mari za to”. BIlo je tijesno; svi kandidati su bili u izuzetnoj formi kada je u pitanju visina kamatne stope. Treniraju svakodnevno; cilj opravdava sredstvo.

Neslavno prvo mjesto i zlatnu medalju u visini kamatne stope urucujemo Erste banci, koja obracunava na ovedraft kredite obracunava kamatnu stopu od 18,25% do 23,95%, na godisnjem nivou.

Srebro dobija CKB; ukoliko se odlucite za overdraft kredit u ovoj banci, to zadovoljstvo  ce vas godisnje kostati od 20,99% do 22,99% kamatne stope, u zavisnosti od kategorije zaposlenog kojoj pripadate. Odobrenje kosta 1% od ukupno odobrenog iznosa.

Bronzanu medalju dobija Hypo banka; kamatna stopa na prekoracenje po tekucem racunu u ovoj banci iznosi od 1,5% na mjesecnom nivou, dok za odobravanje ovog kredita morate izdvojiti 1 % od inicijalno odobrenog iznosa.

Ostale banke su jako blizu postolja, ali su ipak malo jeftinije od vodeceg triumvirata.

Atlas banka ce Vam zaracunati kamatnu stopu od 1,20% na mjesecnom nivou sto je oko 16% godisnje, Prva banka ce za ovu vrstu kredita naplatiti 13-18% kamate na godisnjem nivou, dok kamata kod First Financial Banke iznosi 16% godisnje.

Kada je rijec o Hipotekarnoj banci, kamatna stopa na sredstva u dozvoljenom prekoracenju je 14,60 % godisnje, a naknada za odobrenje iznosi 1,5% od odobrenog iznosa.

Vidite i sami da je dozvoljeno prekoracenje je jedna od najskupljih pozajmica banke, a opet je najcesci vid zaduzivanja gradjana. Trik koji banke koriste jeste da Vam cijeli iznos novca koji imate na racunu i odobrenu pozajmicu predstavljaju kao raspoloziv iznos. Na taj nacin sticete utisak je to takodje vas novac i zbog toga ga slobodnije trosite. Veoma je bitno racionalno trositi novac iz ovog kredita. Ako je neophodno da vam dozvoljeni minus bude vid novcane podrske, kako biste “spojili” pocetak sa krajem mjeseca, bitno je da ne dodjete u situaciju nenamjenskog trosenja. 

Posto volimo matematiku, malo brojeva za kraj: banke pozamljuju sredstva od fizickih lica po 3,18% (zvanicni podaci Centralne banke Crne Gore). Posto sredstva plasiraju po prosjecnpj kamatnoj stopi od 18%, uradite matematiku sami. Ma mozemo i mi da oduzmemo dva broja; marza koju banke imaju po overdraft kredit iznosi cijelih 14,87% na godisnjem nivou.  A pored toga, uzmaju naknade za obradu, koje se krecu izmedju 0,5 do 1,5% na odobreni iznos,smo kako smo vec naveli.

Sad brzo u banku po formulare, priblizavaju se novogodisnji i bozicni praznici; samim tim i snizenja, nove kolekcije, modeli, boje, krojevi… Dok ne prodju zalihe, novca ima na pretek.

Disekcija veb sajta Dormeo.me - Neiskreni izlivi modernog marketinga

“Priznati da smo bili u zabludi, samo je priznanje da smo danas pametniji nego juce”, Johann Kaspar Lavater, 1741. - 1801. godine

http://www.youtube.com/watch?v=l2X9OtUV9yo

“Izgleda sasavo, ali mene ledja vise ne bole” cuvena je krilatica sa pocetka devedesetih godina proslog vijeka. Dok se u okruzenju vodio rat, nasa leda su vodila ljubav sa magicnom spravom univerzalnog naziva - Kosmodisk. Romansa u prosirenom opsegu traje i dan danas; slovenacka kompanija Studio Moderna je prosirila djelanost na Dormeo liniju za spavanje, Delimano opremu za kuhinju, obucu Walkmaxx, Shark opremu za ciscenje. Kosmodisk se podrazumijeva.

Princip koji ova kompanija njeguje kroz televizijski advertajzing je jasan: zakupite sto vise tv programa, bombardujte gledaoce pred spavanje mini atomskim bombama punih marketing uranijuma i pustite ih da ujutro dosetaju do telefona i naruce sve ono sto su vidjeli na televiziji. Ljudi su poceli da lice jedni na druge; na kafama pricaju o Dormeo jastucima, o kuvanju kineske hrane koja se najbolje pravi u Delimano woku. Cuju se i malobrojna misljenja da ljudi koji trce padaju u Walkmaxx patikama; doduse, to jos nije dokazano u policiji.

Pored ponude koja svadnevno vreba iz katodnih cijevi televizora, Studio moderna je prosirila djelatnost na njegovo velicanstvo Internet i to kroz veb sajt romanticnog naziva www.dormeo.me. Za sve vas kojima latinski nija jaca strana, kada bi glagol dormeo preveli na nas jezik, jedno od znacenja je - “ne radite nista”. Fanstasticno.

Dizajn i sadrzaj sajta - paralelna dijagonala dozivljaja

Bijela pozadina, modro plava boja Dormeo brenda, sa crvenim detaljima poput leptir masne. Zeleno polje za narucivanje; svaka slicnost sa zelenom bojom na semaforu je slucajna (podsvijest ne igra nikakvu ulogu).

Jedna od poruka glasi: “Dormeo proizvode mozete kupiti na rate preko penzionera”. Kada procitate ovu recenicu, osjecate se pomalo razocaranim; necete valjda kupovati preko penzionera? U praksi, morate stati ispred penzionera i preko njega kupiti omiljeni Dormeo proizvod. Jos ako je visok, imate problem; kako ga preskociti, dok cita Pobjedu?

Dalje kazu: “Zavrtite tocak srece i osvojite popuste do 50%”. Vase je samo da ispunite podatke: ime, prezime, pol, e mail adresu (sto u praksi znaci prikupljanje vasih podataka kako bi mogli iznova da vam salju mailove i zvrckaju vas telefonom). Onda kliknete na cetvrtasto polje koje se zove “Zavrtite tocak srece”. Cekajte; zar tocak nije okrugao? Jos jedna dilema: Kako da zavrtim kad treba da kliknem? Hm. Nesto ne mirise na dobro. Lici na onaj vic kad zena uhvati muza u prevari, a on joj kaze: Vjerujes li ti vise meni ili svojim ocima?

Imaju i sekciju “Tekstovi”; evo nekih zanimljivih cinjenica sa sajta: 

zenski mozak je 11-12% manji od muskog;

Muskarci imaju bolji osjecaj za prostor od zena;

zene su podloznije poremećajima kao sto su depresija, anksioznost (ovo se ponavlja dva puta)

muskarci vise vole da se skoncentrisu na poslove i zadatke koji ne zahtijevaju komunikaciju.

Onda muskarce optuzuju za seksizam?!

Citamo dalje, savjeti sa sajta su bas mocni:

Tipicno za frizere je da lako dobiju musteriju, ali je isto tako lako i izgube;

Najlaksi nacin da svom frizeru stavite do znanja da niste zadovoljni njegovim radom je da jednostavno prestanete da idete u njegov/njen salon;

Da li ste na istoj talasnoj duzini sa potencijalnim frizerom?;

Sve je u zglobu;

Jedan od kljucnih momenata za veću pređenu kilometrazu predstavlja i umjerena brzina kretanja.

Poucno, nema sta; nove generacije ovdje mogu procitati sve sto je neophodno za uzivanju u zivotu punim plucima!

E, sad je stvarno vrijeme da se uozbiljimo. Moramo biti surovo iskreni sa vama: gore navedeni primjeri su samo dobro upakovane marketing “fore”, koje timovi skupo placenih prihologa i strucnjaka pripremaju kako bi vam odvukli paznju od svakodnevnice i usmjerili je na kupovinu (najcesce) beskorisnih proizvoda. Uzimaju vase licne podatke, unose u bazu i konstantno vas bombarduju informacijama iz svoje ponude. U prodaji postoji pravilo poznato kao 10-7-4-1; pokucaj na 10 vrata, 7 puta ce ti neko otvoriti, imaces 4 prilike da prodas proizvod, 1 put ces ga i prodati.

Malo primijenjene psihologije u marketingu: Osnovni  smisao marketinga lezi u nastojanju da se prepoznaju potrebe i zelje potrosaca, kako bi se napravile ponude proizvoda koji će ih zadovoljiti. U centru izucavanja potrosackog ponasanja nalazi se teznja za razumijevanjem nacina na koji se donose odluke za kupovinu. Kreira se model koji donosenje odluka kategorizuje na dvije odrednice: nivo ukljucenosti potrosaca i kolicinu prezentovanih informacija.

Nesto o bojama: Plava boja koja dominara brendom Dormeo je boja koju voli najveci broj ljudi. Cak 53% zastave svijeta imaju plavu boju. Takodje, plava je najvise koriscena boja u identitetu kompanija. Druga boja koja dominira na sajtu je crvena boja; poslije plave, to je boja koju ljudi najvise vole. Cak 77% zastava svijeta ima u sebi crvenu boju. 

Statisistika vezana za boje je zapanjujuca: 92,5% potrosaca nagalsavaju da im je vizuelni faktor odlucujuci prilikom kupovine; boja moze povecati prepoznatost brenda do 80%; reklame u boji su 42% cesce od crno bijelih; boje mogu poboljsati razumijevanje brenda.

Zbog cega sve ovo pisemo? Sto je nasa poruka za vas danas? Ne koristite kreditne kartice, ne trosite novac na dobro ukapkovane i skupe proizvode; sasvim cete dobro spavati i na obicnom jastuku. Miran san dolazi iz glave, ne zato sto je glava polozena na Dormeo jastuku. Garantujemo; ako nismo u pravu, vracamo novac za 30 dana :)

Sta da radite u slucaju da izgubite ili vam neko ukrade karticu

Juce je jedan od najvecih americih trgovinskih lanaca, Target, objavio da su podaci o 40 miliona korisnika njihovih kreditnih kartica ukradeni. To su podaci o imenu i prezimenu korisnika kartice, broju kartice, datumima isticanja i CVV (sigurnosni kod ). Rezultat ove kradje moze biti kreiranje novih, fantomskih kartica, na druga imena, ali sa sredstvima koje su imali originalni korisnici! 

S tim u vezi, zelimo da vas podsjetimo sta treba da uradite u slucaju da izgubite karticu ili vam je neko ukrade:

1. Odmah prijavite slucaj banci u pismenoj formi ili putem poziva na zvanicne brojeve call centru banke;

2. Izvadite izvjestaj iz Regulatornog kreditnog biroa ( vec smo pisali o ovome:evo linkahttp://upravljanjefinansijama.blogspot.com/2013/12/saznajte-koliko-ste-duzni-bankama-kao.html);

3.Pratite transakcije tako sto cete izvaditi izvod u banci ili on-line ako imate e-banking proizvod;

4. Prijavite sumnjive transakcije banci.

Case study: Crna Gora protiv Jabbuke (Apple) - Klasicni disbalans trendova neoliberalne ekonomije; sta Papa i CEAC kazu o tome?

“Kritika je nešto što možemo lako da izbjegnemo ne čineći ništa, ne govoriti ništa i biti ništa” - Aristotel, 384 - 322. godina BC.

Inspiraciju za danasnji tekst dugujemo drugu Stevanu (u svijetu poznatom kao Steve Jobs). Drug Stevan je za okolinu vjerovatno bio pomalo luckast i gladan slave kada je prije nekih 30 i vise godina (01.04.1976 godine; datum je poznat, zar ne?) registrovao kompaniju Apple computers zajedno sa hipi drugarom Steveom Wozniakom. Poznata je cinjenica da je drug Stevan volio LSD, te je jednom izgovorio sljedece: “Uzimanje LSD je jedno od najznacajnijih iskustava u mom životu. LSD pokazuje da postoji i druga strana medalje. To je ojačalo moj osjećaj za ono što je bilo važno - stvaranje velikih stvari umjesto stvaranja novca, kao i stavljanje stvari u tok istorije i ljudske svijesti koliko god sam mogao”. Prvi kompjuter iz njihove radionice je izasao 1976. godine; naravno, neskromno su ga nazvali Apple I. 

Istorija personalnih racunara i IT industrije dobila je novog mitskog lika o cijoj je genijalnosti potroseno mnogo rijeci i napisano mnogo knjiga; nedavno je snimljen i film (holivudski sladunjavo, naravno). Nadamo se da mu Elton John nece posvetiti neku pjesmu, losa patetika bi onda bila kompletna. Druga Stevana mozete voljeti ili mrzjeti, ali ga nikako ne mozete osporavati. Necemo se baviti kopiranjem poznatih biograskih podataka o drugu Stevanu; malo cemo da pisemo o brojkama i slovima Apple-a. A one su zaista impresivne.

Apple u brojkama, 2013. godina: 

1. Prihod: 170,9 milijardi dolara

2. Poslovni rashodi: 106,6 milijardi dolara

3. Bruto profit: 64,3 milijardi dolara

4. Neto prihodi od kamata: 1,1 milijardi dolara

5. Neto profit: 37 milijardi dolara

6. Kapital: 123,5 milijardi dolara

7. Aktiva: 207 milijardi dolara

8. Gotovina i gotovinski ekvivalenti: 146,76 milijardi dolara

9. Dugorocni dug (za otkup sopstvenih akcija): 17 milijardi dolara

10. Cash flow: 14,2 milijardi dolara

11. Ulaganje u istazivanje i nauku: 4,5 milijardi dolara

Broj zaposlenih u septembru 2013. godine: 84,400.

Glavni proizvodi Applea sa prihodima:

a. iPhone: 91,2 milijardi dolara

b. Ipad: 32,9 milijardi dolara

c. Mac: 21,4 milijardi dolara

d. Softver i iTunes: 16 milijardi dolara

e. Akcesoari: 5,7 milijardi dolara

f. iPod: 4,4 milijardi dolara

Crna Gora (Montenegro)

Jedna od najstarijih slovenskih drzava imala je burnu istoriju; cesti ratovi, neplodno zemljiste, ponosni ljudi ciji je ponos cesto bio zloupotrijebljen. Kroz istoriju se zvala Duklja, Zeta, da bi se dolaskom dinastije Petrovica na vlast ustanovio naziv Crna Gora. 1878. godine postaje medjuranodno priznata drzava. Utapa se u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine; 21.maja 2006. godine postaje ponovo nezavisna drzava.

Montenegro u brojkama, 2013. godina:

1. Budzet: 1,16 milijardi EUR;

2. Bruto drustveni proizvod: 3,14 milijardi EUR;

3. Drzavni dug: 1,84 milijardi EUR;

4. Ulaganje u nauku: 5 miliona EUR (0,18% BDP-a);

5. Projektovani deficit: 240,9 miliona EUR.

Broj zaposlenih u javnom sektoru je oko 60.000.

Glavni izvori prihoda budzeta: 

a. Porezi :791,9 miliona EUR; 

b. Doprinosi: 393,8 miliona EUR; 

c. Takse: 20,9 miliona EUR;

d. Ostali prihodi: 31 miliona EUR; 

e. Pozajmice za finansiranje deficita: 227,9 miliona EUR.

Pogledali smo i uporedili cifre. I sto sad? Pa dobro, Apple je ipak multinacionalna korporacija, Crna Gora je mala drzava “na brdovitom Balkanu”; ne mozemo uporedjivati babe i zabe (drzavu i korporaciju - zapitajte se ko je baba u ovoj umotvorini). A mozemo li izvuci neki zakljucak, makar na temu uticaja korporacija na drzave?

U teoriji, jedno od svojstava drzavne vlasti je nezavisnost sto znaci da nije potcinjena niti povlascenja nekoj visoj vlasti od nje same. Kada ogolimo sustinu gore navedenih brojeva, sto mozemo zakljuciti na temu nezavisnosti drzavne vlasti? Danasnje drzave imaju samo formalnu nezavisnost; sustinski su zavisne od multinacionalnih korporacija. One imaju moc uticaja na donosioce odluka u pogledu pripremanja i donosenja zakona, implemetacije ekonomskih pravila koje se prave po njihovoj mjeri kao i izbora politickih struktura koje njima odgovaraju. 

Krajem novembra, poglavar Rimokatolicke crkve, Papa Franjo I napisao je sljedece: “Baš kao što zapovijed “Ne ubij” postavlja jasno ograničenje s namjerom da se sačuva vrijednost ljudskog života, danas moramo reći “Ne" ekonomskom isključivanju i nejednakosti. Takva ekonomija ubija“. 

Vjerovatno procitavsi Papine rijeci, u tekstu “Velika nevolja za malu zemlju” (svaka slicnost sa pjesmom “Mala prica o velikoj ljubavi” je, vjerujemo, sasvim slucajna), koji je je objavljen na uticajnom portalu EurActiv.com pocetkom decembra, advokat Matthias Menke, pravni savjetnik kompanije CEAC, poziva EU da “podvuce Vladi Crne Gore značaj pune efikasne zaštite svih postojećih i budućih stranih investicija i pruži punu pravnu zaštitu kompanijama poput CEAC koje su žrtve nepoštovanja vladavine prava”. Da podsjetimo, CEAC je pokrenuo arbitrazni postupak protiv Vlade Crne Gore sa pocetnim zahtjevom od 100 miliona EUR. 

Stay hungry, stay foolish. Uz rusku vodku. Prijatno i u zdravlje.

p.s. ako vam se svidjaju, sirite dalje nase postove; na taj vise nacin ljudi moze da ih cita.

History in the making: Patentiran perpetuum mobile za pravljenje novca

“Perpetuum mobile po definiciji je motor ili mašina koja jednom pokrenuta neprekidno radi i proizvodi energiju bez daljeg ulaganja energije iz spoljne sredine.”

Mantra je zvuk ili kombinacija zvukova (kratka molitva ili bajalica) koja se ucestalo ponavlja. Mantra u vidu slobodnog kretanja ljudi, roba, usluga i novca dominira vokabularom predstavnika neoliberalne ekonomije. Kombinacijom politickog, finansijskog i kulturoloskog uticaja, ta mantra nam se predstavlja kao dobitna kombinacija, gotovo kao popularna sedmica na Lotu; rijesice nam sve probleme (Suzanu Mancic sigurno svrbi desni dlan, prim. aut.).

Kakvo znacenje ima pomenuta neoliberalna mantra kada se malo zagrebe ispod povrsine sladunjavih parola o napretku i dostizanja “drzave blagostanja”? Ogranicavajuci se na Evropsku Uniju, dozvolicemo sebi slobodu da konstatujemo sljedece: 

1. velike EU drzave su decenijama investirale ogromna sredstva u industrijalizaciju, tehnologiju i poljoprivredu kako bi pospjesile svoju konkurentost i kvalitet proizvoda ; 

2. Paralelno sa time, politicke elite su dale zadatak birokratama da napisu pravila sta sve moze da se nadje na EU trzistu (zastitile su svoje investicije patentiranjem pravila; jedno od cuvenih pravila je bilo i dopustena zakrivljenost krastavaca od 10 milimetara na 10 centimetra ukupne duzine; srecom, nastupila je kriza pa su ovo pravilo ukinuli);

3. birokratizovale su sisteme povlacenja sredstava iz EU fondova, paralelno prodajuci know how za povlacenjem tih istih sredstava zemljama u tranziciji, cime se novac iz ovih zemalja dodatno izvlaci;

4. Najmocnije zemlje iskoristile su finansijsku krizu i visak likvidnosti na trzistima da povlace kredite po najnizim kamatnim stopama, dok se slabije zemlje zaduzuju po jako visokima kamatnim stopama;

5. Banke iz najmocnijih zemalja EU su pozajmljivale novac slabije razvijenim zemljama i na tim transakcijama su pravile velike profite;

6. Te iste banke daju kredite po povoljnim uslovima kompanijama iz istih drzava koje ulazu u proizvodnju, tehnologiju i poljoprivredu (redistribucija profita iz slabije razvijenih zemalja u jacanje vec jakih drzava i tamosnjih multinacionalnih kompanija).

Krug se tu zatvara i tako funkcionise iz godine u godinu, iz generacije u generaciju. Sve jasno i transparentno; cim su birokrate upakovale i odobrile, onda je i pravicno. Empatija u ovom biznisu nije dozvoljena.

Da se ne zadrzavamo u okvirima teorije, zacinicemo danasnji tekst brojkama: U vrijeme kada je finansijska kriza eskalirala, Njemačka, Finska, Austrija, Holandija i Francuska su snizile troskove zaduzivanja u iznosima od nekoliko desetina milijardi eura zahvaljujući oštrom padu kamata na finansijskim tržištima u odnosu na period prije krize! Prema studiji koji je uradila kompanija Allianz (jedna od vodecih osiguravajucih kuca na svijetu) u septembru 2012. godine, Njemacka je u periodu od 2010. do 2012. godine ustedjela 10,2 miljade EUR jer je kamatna stopa na njene drzavne obveznice pala sa 3,39%, koliko je iznosilo prije krize, na 1,18% koliko iznosi sada. Predvidja se da ce ukupna korist koju ce Njemacka imati od snizavanja kamatnih stopa iznositi nevjerovatnih 67 milijardi eura, sto predstavlja 3% od ukupnog Njemackog javnog duga.

Ako bi se Njemacka vratila na staru valutu (njemacku marku), njemacki godisnji BDP (bruto drustveni proizvod) bi pao za 0,5%. Pa dobro, nije to puno; crnogorski BDP je prosle godine pao 2,5%. E sad, ako navedeni procenat pada BDP-a primijenimo na visinu samog BDP-a, on bi u narednih 13 godina bio manji za 1,3 triliona (hiljada milijardi) EUR, sto predstavlja polovinu BDP-a u 2012. godini. Inace, ekonomija Njemacke cini oko 28% ukupne ekonomije EU; cisto da se zna ko se pita.

A vi se jos pitate zasto je euro kao valuta opstala?

Ne, nismo euroskeptici. Stvarno.

Finansijska sloboda - Svijest o skladu nesklada nesavršenih ljudi kroz konstruktivnu kritika postojećeg stanja

 

“Novac koji čovek ima jeste oružje slobode. Novac za kojim čovek trči, jeste oružje ropstva”, The Confessions of Jean-Jacques Rousseau, 1772. godina

http://www.youtube.com/watch?v=QulBUdp-SAQ

Digresija na pocetku teksta (jeste malo neobicno, ali sta da se radi; tema je zanimljiva, a i sloboda izrazanja je zagarantovana Ustavom) - vjerovatno ste naslov procitali nekoliko puta i nije vam bas najjasniji. Ne, nisu ono rijeci koje smo sami smislili; veliki Dzoni Stulic ih je ubacio u pjesmu koju potpisuje kao “Sloboda”. Da ne bude zabune, za pojasnjenja tvrdnji iz pjesme, morate se obratiti Dzoniju, ne nama; mi smo samo posrednici misli.

A sada mozemo preci na danasnji “domaci zadatak” - finansijska sloboda.

Polako se blizi kraj godine; sumirate utiske, racune, dugove, potrazivanja. Planirate da u narednoj godini napravite zaokret i konacno izadjete iz zacarnog kruga prekomjernog trosenja, dugova … Stara prica, tesko da ce ici bas tako lako. Nekad su objektivni razlozi dovoljno snazni da vam ne daju da imate previse razloga za optimizam. A tu su i subjektivni razlozi, na koje itekako mozete uticati i na koje zelimo da ukazemo u ovom tekstu.

Motivacija je jedan od kljucnih subjektivnih faktora bez kojeg necete uspjeti da dostignete finansijsku slobodu. Sta je finansijska sloboda? Finansijska sloboda je mnogo više od imanja novca - to je sloboda da budete ono što stvarno jeste i da radite ono što stvarno želite u životu. Dok citate ovo, u sebi govorite - ovo je filozofija, ne znaju ljudi sto pisu. Da bi izasli iz domena filozofiranja, u narednom tekstu procitajte sta je konkretno potrebno da bi postali finansijski slobodni.

p.s. Uputstvo za citanje narednog tekst: kliknite na link pjesme i pojacajte zvucnike do maksimuma; trebace vam sva motivacija ovoga svijeta!

Prvi korak: Postavite realne finansijske ciljeve

Na pocetku odmah treba da vam bude jasno sljedece: Ukoliko mislite da cete dostici finansijsku slobodu preko noci, varate se; ceka vas dug i mukotrpan put. Zaboravite na precice; na ovom putu ih jednostavno nema. Da bi sebi olaksali put ka finansijskoj slobodi, postavite sebi male realne ciljeve koji ce imati neko znacenje za vas. Na primjer: “Zelim da stedim kako bih kupio opremu za skijanje; to znaci da moram manje da trosim na ostalim stavkama, kako ne bih zapao u nezeljene dugove”. Mozete ciljeve definisati i pratiti zajedno sa svojim prijateljima, bracnim drugom, clanovima porodice kako bi ostali motivisani.

Drugi korak: Vodite evidenciju o svim prihodima; pratite gdje trosite svaki cent (misliti vs. znati)

Najbolji nacin da postane svjesni procesa kako novac dolazi i odlazi sa vaseg racuna je da znate kako zaradjujete i kako trosite; ovo se u mnogo cemu razlikuje od onoga sto mislite kako zaradjujete i trosite.

Ako ne vodite racuna o tome kako i koliko zaradjujete i trosite, na kraju cete trositi vise. Za pracenje troskova mozete koristiti obican papir, aplikaciju na telefonu, racunar; tehnika nije vazna, vazno je da pratite troskove. Pracenje troskova mora da vam postane navika; kao pranje zuba ujutru i navece!

Treci korak: Napravite budzet

Ako ste pravili formu sa pracenje troskova i pratili troskove nakoliko mjeseci, to vam daje dobru osnovu za kreiranje licnog budzeta. Ako se pridrzavate Pravila 50/20/30 koje smo ranije opisali, mozete prilicno lako napraviti kvalitetan licni budzet. Zapamtite, osnovni cilj je da trosite manje nego sto zaradjujete!

Cetvrti korak: Pregledajte ugovore koje imate sa pruzaocima usluga koje koristite

Najmanje jednom godisnje, detaljno pregledajte ugovore koje imate sa bankama (krediti, kartice, stednja), telekomunikacionim kompanijama, Elektroprivredom Crne Gore, kao i sa ostalim kompanijama cije usluge koristite. Trazite bolju uslugu i/ili popuste ako ste redovan platisa navedenih usluga. Takodje, ako rentirate stan, pokusajte da snizite cijenu rente. Zapamtite, imate pravo da pitate; ali to ne znaci da cete uvjek dobiti popust.

Peti korak: Optimizirajte racune koje imate kod banaka

Kao sto smo naveli u cetvrtom koraku, veoma je vazno da detaljno pregledate ugovore koje imate kod banaka, kako bi donijeli odluke o eventulanom zatvaranju racuna ili otvaranju novih, jeftinijih rauna.

Banke danas nude razne usluge o kojima ne znate puno. Informisite se i otvorite racun koji najmanje kosta, a koji moze donositi neku kamatu i ostale usluge koje nose benefite. Pokusajte da ugasite kreditne kartice tako sto cete refinansirati dug na nacin da placate mjesecnu ratu; dugorocno,

Sesti korak: Otvorite Fond za nepredvidjene slucajeve

Ako zivite od plate do plate, vjerovatno vam je poznat osjecaj kada iznenanada na naplatu dodje trosak koji nigdje niste predvidjeli - kvar na automobilu, zdravstveni pregled na koji morati otici … Kako bi izbjegli ove neprijatne situacije, pocnite da ostavljate sa strane makar 10% prihoda koji ostvarujete. Ako ne mozete ni toliko da ustedite, pocnite sa ustedom od 10 eura. Samo pocnite da stedite.

Sedmi korak: Napravite precizan plan za izlazak iz dugova 

Ako imate mentalnu snagu da stedite i ne trosite prekomjereno na nepotrebne stvari, sigurno cete poceti smanjivati dugove koji ce dovesti do potpune otplate kredita. Ovo je najtezi dio procesa dostizanja finansijske slobode; zahtijeva jako puno vremena, strpljenja i odricanja.

Osmi korak: Probajte da zaradite dodatni novac

Danas je jako tesko naci posao; zamislite da radite i dodatni. Ipak, ukoliko ste dobri u svom poslu, poslodavac ce platiti dobrog radnika za prekovremeni rad. Takodje, mozete raditi honorarne poslove koji ce se placati po ucinku. Ako imate hobije, iskoristite ih kao dodatni izvor prihoda (casovi jezika, obuka za rad na racunarima, poducavanje sviranja muzickog instrumenta…). Ako dobar izvor dodatog novca, napravite listu stvari koje vam ne trebaju i pokusajte da ih prodate.

Deveti korak: Naucite da trosite pametno

Ako pametno stedite, ne znaci da ste skrtica. Ne odricete se trosenja na stvari koje su vam vaze, vec dijelite vas tesko zaradjeni novac na stvari koje vam zaista trebaju. Strucnjaci ovaj naci trosenje zovu svjesnim trosenjem; dakle, imate punu kontrolu nad trosenjem. Za razliku svjesnog, postoji impulsivno trosenje - kupujete stvari jer se to ocekuje od vas, a i drugi kupuje te stvari. Dok kupujete impulsivno, ne razmisljate puno o posljedicama.

Deseti korak: Ulazite u svoje obrazovanja

Nikada ne znate sta vam moze koristiti u poslu; neko znanje koje druge kolege nemaju moze biti od presudnog znacaja za povisicu.

Eto, nadamo se da smo vam makar malo odskrinuli vrata finansijske slobode. Zapamtite, svako definise slobodu na nacin na koji njemu odgovora; nekome je 500 EUR dovoljno za srecu, nekome nije dovoljno ni 50.000 EUR. 

Za sam kraj danasnjeg teksta, zelimo da vam preporucimo knjigu od Ericha Fromma “Imati ili biti”, u kojoj su koncepti imanja i bivanja jako lijepo objasnjeni. U nekom od narednih tekstova, malo cemo razradjivati osnovne ideje iz nevedene knjige.

Kako 300 EUR postaje 414.901 EUR za vrijeme jednog radnog vijeka?

“Slozeni kamatni racun je osmo svjetsko cudo. Ko je razumije, zaradjuje; ko je ne razumije, placa je”, Albert Einstein, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1921. godine za otkrivanje Zakona fotoelektricnog efekta.

Da li ste znali da bi vam trebalo 258 dana da, vozeci automobil brzinom od 121 km/h obidjete jedan od Saturnovih prstena? A da li ste znali da u sahu postoji 169.518.829.100.544.000.000.000.000.000 nacina da odigrate prvih 10 poteza? 

Ako niste znali gore navedeno, sigurni smo da znate sljedece: više od polovine zaposlenih (50,26 odsto) u Crnoj Gori prima mjesečne zarade u visini do 250 EUR; 30,79 odsto građana prima između 250 i 500 EUR, dok skoro 16 odsto zaposlenih prima platu u rasponu između 500 i 1.000 EUR.

Sigurno znate i to da je minimalna potrosacka korpa za cetvoroclanu porodicu (sa naglaskom na minimalna) u oktobru mjesecu ove godine iznosila tacno 800,1 EUR, od cega se 248,20 EUR trosi na hranu i bezalkoholna pica, 354 EUR na neprehrambene proizvode i usluge, dok je vrijednost imputirane rente 197,70 EUR.

Kakve to veze ima sa slozenim obracunom kamate i Ajnstajnom? Uz pomoc Kalkulatora DB 800, prvog elektronskog džepnog kalkulatora u Europi, koji je napravila hrvatska firma Digitron daleke 1971. godine (po kojem sve kalkulatore zovemo digitronima, prim. aut.) i malo dobre volje, napravicemo prost finansijski model u kojem cemo konacno otkriti zasto je Ajnstajn izvjavio da je slozeni kamatni racun osmo svjetsko cudo, a mozda i najjaca sila u svemiru! 

Pretpostavke finansijskog modela su prilicno jednostavne: cetvoroclana porodica, sa dvoje djece, u kojoj oba supruznika rade i redovno primaju 250 EUR mjesecno u roku od 35 godina. Niko od njih u vremenu od 35 godina ne radi sljedece: ne ide kod doktora, odmor provodi u gradu u kom zivi, ne kupuje novu robu, ne ide u bioskop, ne pije kafe, ne ruca van kuce, ne jede kolace, ne ide na rodjendane, Novu godinu ceka kod kuce, ne obiljezava rodjendane, ne … Ovako bi mogli u nedogled. Jasan vam je princip.

Kalkulator u ruke, matematika je sljedeca:

1. 250 EUR puta dva (dvije plate) = 500 EUR visina mjesecnih prihoda ;

2. 800,1 EUR puta 1 (iznos potrosacke korpe) = 800,1 EUR visina mjesecnih troskova koje se odnose na potrosacku korpu;

3. 800,1 EUR minus 500 EUR = 300,1 EUR iznos mjesecnog manjka ;

4. 300,1 EUR puta 12 mejseci = 3.600,12 EUR iznos godisnjeg manjka, koji se finansira iz zaduzivanja ;

5. 3.600,12 EUR puta 35 godina = 126.004,20 EUR je iznos manjka koji ima cetvoroclana porodica za period od 35 godina;

6. 288.897,47 EUR iznosi kamata za period od 35 godina koju cetvoroclana porodica placa radi finansiranja manjka (ne ukljucujuci otplatu glavnice), kada se obracunava po slozenom kamatnom racunu;

7. 288.897,47 EUR plus 126.004,20 EUR = 414.901,67 EUR ukupan dug cetvoroclane porodice samo po osnovu finansiranja manjka od 300 EUR na mjesecnom nivou;

8. 414.901,67 EUR podijeljeno sa 4 clana porodice (pod uslovom da su svi zivi) = 103.725,41 EUR je dug svakog cetiri clana porodice.

Nagradno pitanje glasi: kako ce se dug finansirati? Ponudjeni odgovori:

a. kreditom,

b. kreditom,

c. kreditom.

Ukoliko napisete tacan odgovor u komentaru, imate pravo na objavu autorskog teksta prihvatljivog sadrzaja na nasoj Facebook stranici!

Ah ti procenti - koliko Crnu Goru stvarno kosta pogorsanje kreditnog rejtinga?

“Kad jednom nogom stojite u vatri, a drugom na ledu, statistika će pokazati da je vaše tijelo u idealnoj temperaturi” 

Nedavno je iz Ministarstva finansija iznesen podatak da ce nedavno pogorsanje kreditnog rejtinga Crne Gore dovesti do “blagog uvecanja cijene zaduzavanja” i to sa 5,75% na 5,95%.

Malo smo se bavili matematikom (na abakusu) i izracunali koliko to u praksi zaista kosta. 

Elem, Ministarstvo finansija (u daljem tekstu: MF) se zaduzilo za 80 miliona EUR, sa rokom otplate od tri godine (jednokratna otplata) i kamatnom stopom EURIBOR (http://upravljanjefinansijama.blogspot.com/2013/12/zlocin-i-kazna-fjodor-mihailovic.html) uvecan za marginu od 5,95%.

Dakle, MF ce krajem 2016-te godine platiti jos 80 miliona po kamatnoj stopi 3-mjesecni EURIBOR + 5,95%. Danas, tromjesecni EURIBOR iznosi 0,255%, sto znaci da je ukupna nominalna kamatna na danasnji dan 6,025%. Zanimljivo je da MF nije iznijelo podatak o tome kolika je provizija za navedeni aranzman, kako bi dobili nominalnu kamatnu stopu (za sve koji  ne znaju sta je razlika izmedju nominalna i efektivne kamatne stope, evo teksta na nasem blogu: http://upravljanjefinansijama.blogspot.com/2013/12/nominalna-i-efektivna-kamatna-stopa.html).

Iznos kamate koji ce MF platiti po ovom aranzmanu iznosi ukupno 15.112.622 EUR (oko 5 mil EUR godisnje). U slucaju da je kreditni rejting Crne Gore ostao isti, iznos kamate koji bi Ministarstvo finansija platilo iznosi ukupno 14.625.511 EUR. To je razlika od 487.111 EUR. Ako podijelimo ovu razliku sa iznosom glavnice od 80 mil EUR, dobijamo da je to 0,61% od tog iznosa!

Ako uzmemo malo veci abakus i primijenimo matematiku na ukupan iznos javnog duga koji iznosi 1,84 milijarde EUR i pretpostavimo da se otplacuje za tri godine, promjena kamatne stope igra znacajnu ulogu. Razlika izmedju nominalne kamatne stope prije i posloje snizavanja rejtinga iznosi 0,20%. Prevedeno u novac, Ministarstvo finansija ce platiti vise 11.203.555 EUR vise kamate zbog pogorsanja rejtinga! Da se vratimo na pocetka teksta, tu promjenu u kamatnoj stopi nazivaju blagom. “Blago nama s njoj, blago nama stvarno”.

I to nije sve! Trenutno, EURIBOR je na istorijskom minimumu. Ocekuje se njegovo povecanje u narednim godinama, sto znaci da cemo placati vecu kamatu. Evo i odgovora koliku: ako se EURIBOR poveca za 1%, Crne Gora ce platiti cak 56 miliona EUR vise kamate! A ako se poveca za 2%, pomnozite 56 miliona sa dva i dobicete zanimljivi devetocifreni broj. 

Sto rekose, “blago pogorsanje"?